Trenutno stanje s pandemijom koronavirusa nije alarmantno, ali je zabrinjavajuće, smatra molekularni biolog Igor Štagljar, koji je za N1 komentirao što dosad znamo o virusu te je li svije pretjerao s reakcijom
Štagljar smatra kako bi do kraja sljedećeg tjedna Hrvatska mogla imati i dvije tisuće slučajeva zaraze u jednom danu, a kaže kako je potrebno poduzeti strože mjere jer apeli građanima očito ne djeluju.
"Građani RH ne razumiju koliko je epidemiološki tim zajedno s Vladom dobro hendlao ovaj virus na samom početku. Smrtnost je oko 1,6 posto. Kada to uspoređujem s Kanadom, Hrvatska je bolje riješila situaciju. Zbog toga građani imaju osjećaj da je to bezazlena bolest, da je to sve prodavanje magle. A stvarno nije", rekao je Štagljar za Točku na tjedan N1 televizije.
Naglašava kako virus nije bezopasan, pa navodi da je smrtnost u Hrvatskoj 1,6 posto, u Kanadi pet, a u Meksiku deset posto, dok je taj prosjek, gledano globalno, između jedan i tri posto. Pozvao je na odgovornost i upozorio da bismo što više trebali raditi od kuće i nositi maske jer da nas to može držati dalje od virusa. Dodao je i kako neki iz poslovnog svijeta žele pokazati da situacija nije toliko opasna zato što žele da se biznis dalje razvija te je naglasio kako se ne smije ignorirati znanstvene činjenice koje ukazuju da virus nije bezazlen.
"Ljudi koronu uspoređuju s gripom - tu se ne radi o nikakvoj gripi. Od gripe u svijetu umre između 200 i 600 tisuća ljudi bez lockdowna, distance i maski, od covida je dosad u svijetu umrlo 1,1 milijun ljudi uz sve lockdowne", rekao je i još jednom dodao kako to nije bezazlena bolest te da se treba paziti.
Osvrnuo se i na švedski model, koji neki hvale kao dobar, dok ga većina stručnjaka kritizira kao prelabavog, pa je rekao kako taj model zapravo nije bio tako blagi pristup krizi.
"U Švedskoj je do sada svega osam posto populacije bilo zahvaćeno virusom. Po broju umrlih na milijun stanovnika je u top 10 zemalja u svijetu", rekao je Štagljar i dodao kako Švedska nije prošla ništa bolje od drugih skandinavskih zemalja. Izjavio je i kako on nije za taktiku prirodnog prokuživanja virusom, nego da je mišljenja kako nas jedino cjepivo može spasiti. Za dosizanje kolektivnog imuniteta, nastavlja Štagljar, potrebno je imati procijepljenost od 70 posto, a mi smo vrlo daleko od tog imuniteta krda koji bi se dosegnuo s prirodnim prokuživanjem virusa.
Rekao je kako se ne slaže s Miroslavom Radmanom koji vjeruje da je moguće da se virus sam uništi i ponovio da će nas spasiti jedino cjepivo. Govorio je i o odgađanju medicinskih procedura zbog pandemije koronavirusa te je rekao kako strahuje da bi moglo doći do pandemije onkoloških oboljenja, odnosno da ćemo nakon epidemije koronavirusa imati više onkoloških bolesnika kojima će tumori biti dijagnosticirani u trećem ili četvrtom stadiju. Ponudio je i objašnjenje za neodgovorno ponašanje mlađe populacije, a to je da je za njih virus gotovo bezopasan, ali je poručio da bi i oni trebali biti savjesni, a ne sebični.