Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, jedna od moćnijih gospodarskih organizacija u državi, svoju redovitu skupštinu obogatila je organiziranjem i javne rasprave o stanju u hrvatskom gospodarstvu, uokvirenu kroz prizmu našeg konačnog ulaska u EU. Na temu 'Hrvatska – godinu dana nakon pristupanja Europskoj uniji' su, uz moderiranje novinara RTL-a Borisa Miščevića, govorili savjetnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš, glavni tajnik Atlantica Ivan Mišetić, predsjednik Uprave Allianza Zagreb Boris Galić te Ivan Milčić, predsjednik Uprave Končar Energetskih transformatora.

Prije diskusije okupljenima se kratko obratio zamjenik Ivana Vrdoljaka, Alen Leverić, naglasivši da je Njemačka treća na listi ulagača u Hrvatsku te da su odnosi dviju država tradicionalno dobri. 'Hrvatska nudi kvalitetnu i dobro obrazovanu radnu snagu, a tu su i brojne Vladine zakonodavne reforme za poboljšanje investicijske klime', rekao je Leverić, dodavši da se s njemačkim Ministarstvom gospodarstva surađivalo i pri izradi industrijske strategije.

O njoj je pak više govorio Tomislav Radoš, jedan od autora tog važnog dokumenata, za koji je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak javno priznao da ga nije cijeloga pročitao. Radoš je izjavio kako je 'bilo pogrešno očekivati da će našu krizu riješiti sredstva EU-a' te da se 'radeći strategiju uvidjelo koliko toga već godinama nije učinjeno, a trebalo je biti'. Ministrov savjetnik i ključan čovjek za izradu industrijske strategije otkrio je da su na njoj radili devet mjeseci te da strategija 'do kraja mjeseca ide na Vladu, a obećali su nam i da će je usvojiti Sabor'. Ipak, za Radoša je 'ključna implementacija strategije', u kojoj se, između ostaloga, ističu farmaceutika te IT i metaloprerađivački sektor kao područja industrijskog razvoja hrvatskog gospodarstva.

Predstavnici biznisa bili su donekle kritični prema gospodarskoj politici Vlade, pa je Allianzov Boris Galić naglasio da je neprihvatljivo davati izjave poput one potpredsjednika Branka Grčića o tome da je za izostanak gospodarskog rasta kriva Europska komisija, a Ivan Mišetić istaknuo je da uz industrijsku strategiju nedostaju i mnoge druge, primjerice ona regionalnog razvoja. Mišetić, Galić i Milčić su se složili u mišljenju da nije EU kriv za loše gospodarsko stanje u Hrvatskoj te se zapitali hoće li Vlada provesti potrebne strukturne reforme.

Tomislav Radoš je pak povodom reformi izjavio da se 'trebamo zaletjeti, zatvoriti oči i skočiti', samo nije bilo jasno skače li se tako u bezdan i samoubojstvo ili preko prepreka koje otežavaju gospodarski oporavak. Kada je pak riječ o naznakama industrijskog rasta u prvom kvartalu ove godine, Radoš je naglasio da su ga potaknuli proizvodnja namještaja, farmaceutika i metalurgija te da je riječ o robi za izvoz. 'Imamo mali rast samo zbog izvoza. Prerano je išta zaključiti iz toga, no bolje je da raste nego da pada. Ipak, bez osobne potrošnje neće biti većeg rasta', rekao je savjetnik ministra gospodarstva Radoš, napomenuvši i da je 'jedan od problema industrije' i Zakon o radu, pa se zbog toga i mijenja. Kao najveći dosadašnji uspjeh Vladine gospodarske politike Radoš je izdvojio sljedeće: 'Mislim da smo konačno shvatili da moramo raditi.'

Nije loše nakon dvije i pol godine mandata.