Više od trećine mladih iz ruralnih i udaljenih krajeva namjerava se iseliti u iduće tri godine, a gotovo 80 posto onih koji žive izvan mjesta prebivališta ne namjerava se vratiti u kraj u kojem su rođeni ili nisu sigurni u povratak, piše u četvrtak Večernji list o rezultatima istraživanja Savjeta za mlade Vlade RH
Istraživanje o životnim uvjetima i prilikama za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Hrvatske provedeno je na uzorku od 366 mladih u dobi od 18 do 30 godina. Cilj je bio ispitati njihova mišljenja i stavove o kvaliteti života u ruralnim i udaljenim područjima, s naglaskom na migracijske namjere i razvojne perspektive. Mladi su u svojim sredinama najzadovoljniji sigurnošću (prosječna ocjena 3,99 od mogućih ocjena od 1 do 5), zatim osnovnom infrastrukturom (vodoopskrbna, elektroopskrbna, kanalizacijska - prosječna ocjena 3,52), školama (3,48) i stanjem okoliša (3,31), a najmanje su zadovoljni društveno-kulturnim sadržajima (2,47), financijskim uslugama (2,25), javnim prijevozom (2,11) i ponudom poslova (1,76).
vezane vijesti
-
![Istok Hrvatske ima najveći pad broja stanovnika: 'Počeli su se vraćati, ali to nije dovoljno']()
Istok Hrvatske ima najveći pad broja stanovnika: 'Počeli su se vraćati, ali to nije dovoljno'
-
![Mijenjaju se trendovi: U Hrvatsku se 2022. više ljudi doselilo nego iz nje iselilo]()
Mijenjaju se trendovi: U Hrvatsku se 2022. više ljudi doselilo nego iz nje iselilo
-
![Unatoč početnom fijasku mjera se nastavlja: Odobreno 136 zahtjeva iz dijaspore za povratak u Hrvatsku, dobit će po 200 tisuća kuna]()
Unatoč početnom fijasku mjera se nastavlja: Odobreno 136 zahtjeva iz dijaspore za povratak u Hrvatsku, dobit će po 200 tisuća kuna
Najviše ih smatra da je potrebno prioritetno unaprijediti kvalitetu interneta (26,2 posto), osnovnu infrastrukturu (23 posto), ceste (16,9 posto) i javni prijevoz (12,6 posto). Među ispitanicima njih 73,6 posto živi u mjestu prebivališta te se ih 34,5 posto namjerava iseliti u iduće tri godine, pri čemu njih 42,8 posto u drugu županiju, 30,8 posto u drugo naselje iste županije, a 26,4 posto u inozemstvo. Kao glavne razloge navode poboljšanje životnog standarda (31,9 posto) i bolje mogućnosti zapošljavanja (29,5 posto).
Preostalih 26,4 posto živi izvan mjesta prebivališta te njih 20,5 posto planira povratak u iduće tri godine. Kao glavne razloge ističu blizinu ljudi do kojih im je stalo (24,1 posto), emotivnu povezanost s rodnim krajem (20,7 posto), kvalitetu života i riješeno stambeno pitanje (oboje po 14,9 posto). U povratak nije sigurno 33,3 posto mladih, a njih 46,2 posto ne namjerava se vratiti u mjesto prebivališta.
Među 10 izabranih mogućnosti, usluga i sadržaja o kojima ovisi dugoročan ostanak mladih u ruralnim i udaljenim područjima, prioritetima smatraju odgovarajuće radno mjesto, visinu plaće i infrastrukturu. U rješavanju problema mladih podjednako smatraju da ključnu ulogu imaju lokalna zajednica (26,2 posto) i država (22,1 posto), a u nešto manjoj mjeri Europska unija (16,4 posto), njihova osobna inicijativa (13,6 posto) i lokalna vlast (12, posto). Najmanje ih smatra da ključnu ulogu ima županijska vlast (8,7 posto), piše Večernji list.
