Točno je tri godine otkada je Kukuriku koalicija zasjela u Banske dvore. Iako je preuzela Vladu na valu očekivanja promjena, aktualni podaci i događaji ne idu joj u prilog - BDP pada dvanaesti kvartal zaredom, prosvjedi ili štrajkovi te nezadovoljstvo sindikata postali su gotovo svakodnevni, a rad Vlade, prema posljednjim anketama, podržava samo 19 posto građana. Dok će građani Kukuriku vladu imati priliku ocijeniti na izborima, jesu li Milanović i ekipa ispunili očekivanja priupitali smo i političke analitičare
Iako u očima građana po rezultatima nije blistala ni HDZ-ova vlada, zbog čega je, među ostalim, ova stranka i izgubila izbore, nakon ere Sanaderovog kriminala i korupcije od Kukuriku vlade puno se očekivalo. Priznaje to i politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Tihomir Cipek.
'Radi se o Vladi koja je možda od svih dosad najviše razočarala ljude jer su očekivali da će se stvari bitno promijeniti. Svi ekonomski pokazatelji pokazuju da Vlada nije uspjela. Posao je politike da motivira ljude da se i sami angažiraju da bi krenulo nabolje, no u tome je Kukuriku vlada do kraja zakazala. Ljudi su, umjesto da budu motivirani da ulože dodatnu energiju, postali apatični', kaže Cipek.
U mandat su kukurikavci prije tri godine krenuli pomalo ambiciozno - ponudili su Plan 21 koji su sastavljali uz pomoć građana, no iako su u tom segmentu tražili pomoć, sve je ostalo samo na papiru. S tim bi se mogao složiti i profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić
'Po mom sudu, Vlada nije ispunila očekivanja ako se ona definiraju i odrede temeljnim dokumentom, odnosno Planom 21. Sve ključne točke Plana 21 i reformski potezi su izostali. Bilo je nekih koji su imali karakter minireformi poput porezne reforme, ali ono zbog čega su dobili povjerenje nije se ispunilo', kaže Brkić.
Koji su potezi obilježili tri godine mandata?
Iako je bilo podosta poteza koji su obilježili tri godine mandata ove vlade, naši sugovornici teško su mogli pronaći išta što bi je prikazalo u pozitivnom svjetlu.
'Nisu jednostavno imali dovoljno odlučnosti, vizije, strasti da naprave i pokušaju napraviti ono što su obećali. Vlada ostaje zapamćena po tome što nije imala hrabrosti otvoriti put radikalnim reformama, koje možda nisu dostatne za jedan mandat te da se izvedu u cjelini, procjenjujući da su to potezi koji bi vjerojatno doveli do prijevremenih izbora', kaže Brkić, dodajući ipak da je bilo primjera u povijesti da su birači i nagradili one koji su išli u radikalne poteze.
Do radikalnih i odlučnih poteza možda nije došlo i zbog toga što nije bilo konzistentne politike Vlade. Utjecale su na to i smjene ministara, ali i odnosi unutar samih stranaka u koaliciji, podsjeća Cipek.
'Radi se o Vladi koja se vrlo brzo trošila i koja je imala probleme u unutarnjoj komunikaciji te su ti potezi obilježili Vladu. Obilježila ih je i loša pozicija i neuspjeh u korištenju sredstava iz fondova, pa više ulažemo nego što primamo novca iz Unijinih fondova, što opet pokazuje da Vlada nije bila dovoljno pripremljena. Osim toga, ova vlada bila je opterećena sukobima unutar glavne koalicijske stranke SDP-a. Ministri su često znali blokirati rad Vlade jer su zagovarali različita rješenja', pobrojao je Cipek.
Podsjetimo, Vladu su od početka napustili Zlatko Komadina, Veljko Ostojić, Mirela Holy, Slavko Linić, Željko Jovanović, Rajko Ostojić i Radimir Čačić. Posljednji je svojim odlaskom zbog zatvorske kazne za prometnu nesreću, pa povratkom na političku scenu, uzdrmao HNS, dok je odlazak Slavka Linića i njegovo izbacivanje iz SDP-a protreslo najjaču vladajuću stranku.
Uz loše ekonomske pokazatelje i gospodarstvene rezultate, Milanović je pune ruke posla imao i s ideološkim podjelama u društvu. Lex Perković u Hrvatskoj je pobudio rasprave o dalekoj prošlosti, ćirilične ploče u Vukovaru o ne tako davnoj prošlosti, a referendum o braku izazvao konzervativno-liberalne podjele.
'Vlada nije na koncu probala riješiti ideološke konflikte, koji su duboki, međutim za to je dijelom odgovorna i opozicija. Još se nismo uspjeli dogovoriti o temeljnim vrijednostima Hrvatske i ta borba između podijeljene Hrvatske još se iracionalnije nastavila', promišlja Cipek.
Vlada Zorana Milanovića probudila se tek posljednjih nekoliko mjeseci?
Upitali smo sugovornike da izdvoje neki dobar potez koji je obilježio tri godine mandata ove vlade, međutim u gomili loših odluka teško su našli ijedan.
'Evo, ako govorimo o miniporeznoj reformi, to je nešto što se može ocijeniti kao potez. Nije promašen potez, ali nažalost njegov doseg je kratkog daha. To nije velika porezna reforma, niti mjera u sklopu većih reformskih mjera. Što se tiče političkih poteza, pitanje je jesmo li na vrijeme reagirali vezano uz zahlađivanje odnosa sa Srbijom i Šešeljem. Je li dobar potez to što je Vlada shvatila da mora malo čvršće zaigrati na priču oko Ine i spasiti ono što su neki drugi možda uprskali', zapitao je Brkić.
I Cipek čvrst stav oko Šešelja izdvaja kao nešto što je bilo pozitivno, međutim to je premalo da bi bilo od velikog značenja u tri godine mandata.
'Oni ne šalju poruke koje bi ljude mogle utješiti, ne šalju poruke da rade na rješenjima za probleme, zapravo negiraju da postoji problem. Primjer za to je nezaposlenost. Promijeni se metoda izračunavanja pa se kaže da je manje nezaposlenih, međutim to nije tako. Nema sporazuma sa sindikatima, što bi se očekivalo. Vlada se suočava s nizom referenduma i svi oni pokazuju koliko su ljudi nezadovoljni radom i Vlade, ali i opozicije, jer referendumi postaju zamjena za nedostatak opozicije', kaže Cipek.
Cipek: Tri godine mandata pojeli su skakavci!
Unatoč tome što i premijer Milanović, a pogotovo potpredsjednik Vlade Branko Grčić, uvjeravaju da će sljedeće godine biti bolje, naši sugovornici ne vide što bi se to moglo dogoditi da opravda očekivanja koja su građani imali od Kukuriku vlade.
Teorijski je, kaže Brkić, moguće da se zbog nekih okolnosti dogodi nagli zaokret, no šanse za to su male. 'Sve što se može zahvatiti analizom govori da nema mjesta optimizmu i da se u zadnjoj godini rijetko tko odlučuje za radikalnije poteze. Kada gledate proračun za 2015, on govori da bismo mogli to zaključiti. No politika je umijeće mogućega i moguće je da se zbog drugih okolnosti povuku neki potezi koji bi demantirali ovo, ali male su šanse za to', kaže Brkić.
Nade nema ni kod Cipeka, a on upozorava da i politologija poučava to da se ključne odluke moraju donijeti u prvoj godini mandata.
'Ako toga nije bilo u prvoj godini, onda se potroši mandat. I ovo je potrošeni mandat. Rekao bih, prošle su godine koje su pojeli skakavci. U zadnjoj godini samo možete smanjiti štetu, a ova vlada je kriva za grijeh nečinjenja', zaključuje Cipek.
360669 ,351208,324514,166530