Tri velika svjetska financijska igrača trebala bi donijeti neobvezujuće ponude za monetizaciju autocesta teške od 2,5 milijarde do 3 milijarde eura, koliko Vlada očekuje da će uprihoditi od monetizacije. Slijedi faza intenzivnih pregovora, a za nekoliko mjeseci eventualno ćemo saznati koja će tvrtka upravljati Hrvatskim autocestama, izvještava RTL Danas
U petak, 12. prosinca, istječe rok za neobvezujuće ponude za monetizaciju autocesta. Obvezujuće ponude bi trebale uslijediti krajem siječnja, a odluka o koncesionaru u proljeće iduće godine.
Dok se u javnosti nagađa o trima ponudama, u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture ne žele komentirati takve spekulacije. Za petak nakon 12 sati, do kad je rok za dostavu ponuda, najavljuju priopćenje.
RTL Danas javlja da će neobvezujuće ponude predati tri moćna konzorcija. RTL-u je to neslužbeno potvrđeno – iako o poslu, koji je dan prije žestoko branio u Saboru, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić u četvrtak nije htio govoriti.
Unajmljivanje autocesta na 40 godina za najmanje 2,5 milijarde eura navodno zanima investicijsku banku Goldman Sachs koju u tome prate i hrvatski mirovinski fondovi te australska kuća Macquarie. Na RTL-ov upit je li to točno, odgovor 'DA', stigao je jedino od trećeg igrača – austrijskog STRABAG-a
'Hvala Vam na interesu za STRABAG. Mogu potvrditi da ćemo sutra predati neobvezujuću ponudu, ali ništa više od toga', stoji u priopćenju austrijskog STRABAG-a.
Glavni protivnik monetizacije, šef sindikata u HAC-u, Mijat Stanić, vjeruje da će se referendum za koji je njegova inicijativa predala 530 tisuća potpisa, održati prije sklapanja koncesijskog ugovora. I tako stopirati Vladin plan.
Ministar Dončić više je puta izjavljivao kako će Vlada od monetizacije odustati jedino ako ponude ne budu zadovoljavajuće, a kako se moglo čuti, takvima će se smatrati bude li ponuđeni iznos za koncesiju nad autocestama manji od 2,5 milijardi eura.
Alternativa monetizaciji za Hajdaš Dončića je namicanje sredstava za održavanje autocestovnog sustava i vraćanje kredita, ali i investicije u ceste i željeznice, kroz povećanje trošarina na gorivo što će neizbježno dovesti do rasta cijena goriva.
Sveukupna glavnica kreditnog duga Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), najveći dio kojega se namjerava pokriti monetizacijom, iznosi 4,3 milijarde eura, pokazuju podaci o planu dospijeća i otplate dugova HAC-a i ARZ-a.
Od toga, dug HAC-a je 3,3 milijarde eura, s posljednjom uplatom koja dospijeva 2031. godine, a ARZ-a jedna milijarda eura, s posljednjom uplatom 2034. godine.
Prema modelu koji je prihvatila Vlada, monetizacija javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb provela bi se dodjelom koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (1.024 kilometara) na rok od 30 do 50 godina, uz jednokratnu koncesijsku naknadu od 2,4 do 3,2 milijarde eura, ovisno o trajanju koncesije.
Pristalice monetizacije upozoravaju da HAC i ARZ ne mogu otplaćivati kredite uzimane za gradnju autocesta iz prihoda od cestarina, kao i na činjenicu da još samo ove godine Hrvatska, u skladu sa zakonodavstvom Europske unije, smije ovim javnim poduzećima izdavati jamstva. U krugovima bliskim Vladi ističu da bez tih jamstava HAC i ARZ ne bi mogli dići nove kredite za reprogram sadašnjih dugova.
Protivnici monetizacije okupljeni u građansku inicijativu 'Ne damo naše autoceste', koja je organizirala izjašnjavanje za referendum protiv monetizacije, smatraju da bi monetizacija donijela štetu od 80 milijardi kuna. Protivnici monetizacije tvrde i kako bi koncesioniranje autocesta dovelo do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti.
