Imunoterapija, metoda liječenja raka u kojoj se vlastiti obrambeni sustav pacijenta aktivira u uništavanju tumorskih stanica, posljednjih godina doživljava veliki procvat u svijetu, a prve važne uspjehe bilježi i u Hrvatskoj.
Upravo ovaj vikend u Dubrovniku se održava međunarodni kongres o primjeni imunoterapije u liječenju melanoma. Hrvatski sudionici u tome imaju odlična iskustva, a nadaju se da bi skup mogao biti poticaj da neki ključni lijekovi koji su se pokazali vrlo učinkovitima postanu dostupni i kod nas. Oni su do sada za nas bili preskupi pa su se koristili samo kroz programe u kojima farmaceutske kompanije daruju lijekove bolnicama u zemljama koje ih još nisu registrirale. No to ne mora još dugo ostati tako.
Internistički onkolog dr. Luka Simetić iz KBC-a Zagreb kaže da imunoterapija u posljednje vrijeme vrlo brzo napreduje tako da se u SAD-u i Europi danas već standardno koristi u liječenju brojnih čvrstih tumora – od melanoma preko raka bubrega do raka pluća.
'Moji kolege i ja prvenstveno se bavimo liječenjem melanoma, a to je područje u kojem je imunoterapija ostvarila velike proboje. Njezinom primjenom pacijenti dobivaju i na dužini i na kvaliteti preživljenja. Ona još uvijek nema apsolutne uspjehe, međutim u usporedbi sa skromnim učincima kemoterapije i zračenja, predstavlja veliki pomak. Ljudi s njom mogu preživjeti čak i više godina, a odgovor bolesnika na terapiju kreće se do fascinantnih 50 posto', rekao je za tportal Simetić.
'Nažalost, naša iskustva za sada se temelje samo na terapijama koje su nam omogućene kroz donacijske programe tzv. milosrdne uporabe lijeka. Ona su počela primjenom lijeka ipilimumaba koji je dobio prim. Davorin Herceg s kojim radim i koji me zapravo naučio onkologiji melanoma. S ipilimumabom smo počeli prije dvije, tri godine, a nastavili smo s pembrolizumabom kojim trenutno liječimo nekoliko pacijenata. U uporabi je i lijek nivolumab kojeg koristimo u liječenju raka bubrega i raka pluća', pojasnio je.
Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske učestalost malignog melanoma povećala se od 1988. do 2008. godine za 149% za muškarce i 130% za žene, a smrtnost za 50%. Podaci iz 2012.g. govore da u Hrvatskoj od melanoma oboli 13.3 muškarca i 11.5 žena na 100.000. Godine 2012. dijagnosticiran je 531 novooboljeli od melanoma. To je jedan od karcinoma s najvećim porastom u svijetu.
Kako funkcionira imunoterapija?
Imunoterapija se temelji na korištenju obrambenog sustava organizma koji je moćno oružje u borbi protiv infekcija i stranih tijela, ali i tumorskih stanica. T stanice obrambenog sustava uobičajeno imaju funkciju da prepoznaju antigene, odnosno molekule virusa i bakterija na površinama napadnutih stanica. Naime, zaražena stanica na svojoj će površini ispoljiti djeliće peptida koji potječu iz proteina agresora, a T stanice će potom razviti senzore koji će ih prepoznavati. Dio tih T stanica izlučuje citokine koji potiču imunološku reakciju, a citotoksične T stanice konačno svojim otrovima uništavaju bolesne stanice.
Međutim, u obrambenom sustavu postoje mnoge prirodno ugrađene kočnice koje sprječavaju napade na vlastita tkiva organizma. Rak, koji se sastoji od podivljalih vlastitih stanica, koristi ove kočnice kako bi izbjegao napade obrambenog sustava.
U novije vrijeme znanstvenici otkrivaju sve više lijekova i metoda kojima ruše ove prirodne kočnice. Postoje dvije glavne vrste imunoterapija - pasivne i aktivne. Pasivne pojačavaju već postojeće odgovore stanica obrambenog sustava. U aktivnim se stanice obrambenog sustava vade iz krvi ili iz tumora da bi se one koje reagiraju na tumore kultivirale i vratile u tijelo gdje će napadati rak.
Problem cijene i nuspojava
No u primjeni imunoterapija za sada postoje dva velika problema – teške nuspojave i visoke cijene.
Kada imunoterapija aktivira obrambeni sustav, on neće nužno uvijek napadati samo bolesne stanice već će također ugroziti i zdrava tkiva u tijelu. Na taj način u organizmu pacijenta pokreću se tzv. autoimune bolesti.
'Obrambeni organizam može napasti pluća, jetru, probavni sustav, kožu i brojne žlijezde. Zbog toga moramo jako paziti na pacijente. Neke od tih nuspojava mogu se liječiti, no neke mogu biti toliko teške da ljudi mogu umrijeti', kaže Simetić koji vjeruje da će razvoj znanosti omogućiti da nove generacije lijekova imaju sve bolji učinak uz sve manje štete.
Drugi problem su visoke cijene. One su rezultat činjenice da su lijekovi za sada novi na tržištu što znači da još nemaju dovoljno konkurencije, a u razvoj svakog novog lijeka potrebno je uložiti mnogo vremena i mnogo novca.
'Jedna doza za muškarca od 80-ak kg kreće se od 20 do 30 tisuća dolara, a ona se mora davati svaka dva do tri tjedna praktički dok god čovjek reagira na njih. Istraživanja svakog novog lijeka u prosjeku traju desetak godina i koštaju gotovo milijardu eura. Farmaceutske kompanije si to moraju nekako vratiti. No pojavljivanjem konkurentskih lijekova cijene ubrzano padaju. Nakon ovog kongresa predložit ćemo HZZO-u da se spomenuti lijekovi uvrste na njihovu listu', kaže naš internistički onkolog.
Fascinantno izliječenje
Odgovori pacijenata na danas dostupne lijekove imunoterapije za melanome kreću se do čak 50 posto, a terapija je u Europi i SAD-u prošla klinička ispitivanja te postala standard.
'Do sada smo liječili 40-ak pacijenata. Neke smo nažalost izgubili, što nije neočekivano, međutim, neki su još i danas živi i zdravi što je do nedavno bilo nezamislivo. Budući da se u imunoterapiji koristi više različitih lijekova, preživljenje ovisi o izboru kao i o mogućim kombinacijama. Danas se već bilježe višegodišnja preživljenja. Jedan naš pacijent, pedesetdevetogodišnjak, čiji ćemo slučaj predstaviti u Dubrovniku, obolio je 2009. Trenutno dobiva jedanaestu terapiju i dobro je. Melanom mu je otkriven na lijevoj nozi, a počeo se širiti prema limfnim čvorovima. U početku smo ga liječili operacijama. Potom je slijedilo zračenje, međutim, bolest mu se uvijek iznova vraćala. U dvije godine operiran je 20 puta i zračen četiri puta. Konačno smo ga uspjeli ubaciti u program milosrdne uporabe lijeka. Liječili smo ga sa četiri doze ipilimumaba, a već nakon prvih melanom mu se počeo sušiti i nestajati. Nakon godinu dana mirovanja tumor se ponovno počeo vraćati. Na sreću dobili smo priliku nastaviti liječenje drugim lijekom. Kada vidite snimke oboljelog dijela kože, kako se tumori suše, jasno vam je koliko je terapija uspješna (slike dolje)', zaključio je optimistično Simetić.
HZZO: Lijekovi su u postupku
Iz HZZO-a su nam na naš upit poručili da su trenutno u tijeku procedure za uvrštavanje više lijekova koji se koriste u imunoterapijama na njihove liste:
'Primjerice, predani su prijedlozi za stavljanje pembrolizumaba i nivolumaba na listu. Dok traje procedura uvrštavanja za lijekove, HZZO o njima ne može više govoriti jer mora poštivati propisane postupke.'
Na naše pitanje kakvi su planovi za odobravanje drugih imunoterapija, u Zavodu odgovaraju da ne mogu unaprijed znati kada će određeni lijek doći na listu, niti kada će dobiti zahtjev za njihovo uvrštenje na nju.
