Turski parlament trebao bi u utorak poslijepodne nastaviti raspravu o ratifikaciji zahtjeva Švedske za članstvo u NATO-u, trnovitom pitanju koje se dodatno zakompliciralo nakon što ga je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan povezao sa zahtjevom Ankare da joj Washington proda borbene zrakoplove F-16
Švedska i Finska odbacile su desetljeća vojne nesvrstanosti i nastojale pridružiti se obrambenoj organizaciji predvođenoj SAD-om nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošle godine.
Njihove zahtjeve za članstvo brzo su odobrile sve članice NATO-a osim Turske i Mađarske. No u slučaju Finske su popustili pa je u travnju postala 31. članica NATO-a.
Turska i Mađarska su jedine članice NATO-a koje još moraju ratificirati kandidaturu Švedske 19 mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za članstvo.
vezane vijesti
Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta u studenom nije uspio postići dogovor o tekstu za glasanje u parlamentu pa će se ponovno sastati u utorak poslijepodne. Erdogan je povukao svoje primjedbe na članstvo Švedske u NATO-u u srpnju nakon što se Stockholm obračunao s kurdskim skupinama koje Ankara smatra teroristima.
'Vidimo promjenu u politici u Švedskoj. Vidimo da su neke odluke donesene na sudovima, iako njih malo', rekao je Fuat Oktay, zastupnik iz Erdoganove vladajuće stranke AKP i šef parlamentarnog odbora za vanjske poslove, u televizijskom intervjuu u ponedjeljak.
'Imali smo neke zahtjeve za poduzimanje daljnjih koraka', dodao je. Nakon što odbor prihvati tekst, održat će se glasanje u parlamentu gdje Erdoganov vladajući savez ima većinu. NATO saveznici povećali su pritisak na Tursku, a Francuska je navela da je vjerodostojnost saveza 'u pitanju'.
Puno problema
Erdogan je u prosincu sugerirao da će parlament djelovati po pitanju Švedske samo ako američki Kongres odobri traženu tursku kupnju desetaka borbenih zrakoplova F-16 i rezervnih dijelova te ako drugi NATO saveznici, uključujući Kanadu, ukinu embargo na oružje Ankari.
'Pozitivan razvoj događaja iz Sjedinjenih Država glede F-16 i Kanade koja ispunjava svoja obećanja ubrzat će pozitivan stav našeg parlamenta (o kandidaturi Švedske za članstvo)', rekao je Erdogan. 'Sve to je povezano', dodao je.
'Članstvo Švedske u NATO-u i prodaja F-16 Turskoj odvijat će se u određenoj mjeri koordinirano (...) zato što, nažalost, nijedna zemlja ne vjeruje drugoj', rekao je za AFP Ozgur Unluhisarcikli, šef ureda u Ankari američkog think tanka German Marshall Fund.
Zastarjele turske zračne snage pretrpjele su probleme nakon što je Ankara izbačena iz zajedničkog borbenog programa F-35 pod vodstvom SAD-a 2019. godine. To je bila odmazda zbog Erdoganove odluke da nabavi napredni ruski sustav proturaketne obrane koji NATO smatra operativnom sigurnosnom prijetnjom.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena više puta je obećavala da će nastaviti s prodajom F-16 u vrijednosti 20 milijardi dolara, ali su zastupnici to blokirali jer su zabrinuti zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Turskoj i njezinih ranijih napetosti s Grčkom.
'Nema snažnog konsenzusa u parlamentu o članstvu Švedske u NATO-u, a ni u američkom Kongresu o prodaji F-16 Turskoj', rekao je Unluhisarcikli. Erdoganova protuizraelska retorika nakon početka rata s Hamasom izazvala je zabrinutost u Washingtonu.
'Iako ta pitanja nisu povezana, turske izjave koje podržavaju Hamas dodatno su zakomplicirale proces (nabave) F-16', rekao je Unluhisarcikli. 'Ali ako Biden i Erdogan pokažu potrebnu volju, možemo očekivati da će se proces uskoro zaključiti', dodao je.
