Nije isključeno da će predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Tudurić ipak odgovarati zbog svog istupa, iako je to zasad malo vjerojatno. Naime, dva dana od objave njegova kontroverznog razgovora za Večernji list, još nitko od nadležnih za pokretanje stegovnog postupka nije se za to izjasnio, a predsjednik saborskoga Odbora za pravosuđe Josip Kregar drži da nadležna tijela ne bi smjela prijeći preko izrečenog
O stegovnoj odgovornosti sudaca odlučuje Državno sudbeno vijeće koje vodi stegovne postupke, i to samo na zahtjev ovlaštenih podnositelja, što znači da DSV ne pokreće postupak samoinicijativno. Ovlašteni podnositelji zahtjeva su predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, zatim predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda RH, nadležno sudačko vijeće i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Sukladno Zakonu o Državnom sudbenom vijeću, sudac stegovno odgovara, između ostalog, zbog 'nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način', a za počinjena stegovna djela može se izreći ukor, novčana kazna do jedne trećine plaće do dvanaest mjeseci tri mjeseca te razrješenje od dužnosti.
Budući da je Turudić predsjednik suda, zahtjev za stegovni postupak mogu DSV-u podnijeti samo predsjednik Vrhovnog suda RH, ministar pravosuđa i nadležno sudačko vijeće. No svi oni su na godišnjem odmoru pa uglavnom tvrde da nisu ni vidjeli sporni razgovor ili nisu nadležni za slučaj. Tako predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin poručuje da će izrečeno proučiti nakon godišnjeg odmora, ministar pravosuđa smatra da nema nikakvu nadležnost u ovom slučaju, dok do stava Ivice Veselića, predsjednika Sudačkog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, nismo uspjeli doći jer je na odmoru, kako nam je rečeno u predsjedništvu tog suda, bez službenog mobitela.
Osim što može podnijeti zahtjev za provođenje stegovnog postupka, Sudačko vijeće zagrebačkog Županijskog suda može postupati i povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike.
Sudac mora obnašati svoju dužnost nepristrano i bez predrasuda ili naklonosti u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, nacionalnu pripadnost, životnu dob, bračni status, spolnu orijentaciju, socijalni i imovinski položaj, političku opredijeljenost i svaku drugu različitost. Sudac je dužan suzdržati se od davanja izjava ili komentara kojima bi se u postupku mogla narušiti pravičnost suđenja i stvoriti dojam pristranosti', navodi se u Kodeksu.
Sudac je, nadalje, dužan obnašanjem sudačke dužnosti i aktivnostima izvan suda razvijati standarde ponašanja koji pridonose očuvanju ugleda i dostojanstva suda i sudačkog poziva.
Sudac mora izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkom položaju prihvaćajući i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujućima. Sudac je dužan u javnim istupima promicati ugled sudačkog poziva. Kada nastupa u javnosti ili kada komentira društvene pojave putem javnih glasila, pisanih članaka, radio ili televizijskih programa, na javnim skupovima, predavanjima i slično, sudac mora nastojati da njegov nastup bude utemeljen na propisima, a izneseni stavovi i njegovo sveukupno ponašanje u skladu s odredbama ovog Kodeksa', stoji, uz ostalo, u Kodeksu.
Pri obavljanju dužnosti i u svoje slobodno vrijeme, sukladno Zakonu o sudovima, suci su dužni poštovati zakon i Kodeks, ali u Kodeksu se ne navode sankcije u slučaju njegova nepoštivanja.
