'Ova presuda pokazuje da su za vrijeme Oluje počinjena veoma teška kaznena djela, ali Ante Gotovina nije osuđen za genocid, a pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu jedino je genocid relevantan jer se njegova nadležnost prostire samo na kazneno djelo genocida', rekao je Varadi.

Varadi smatra da Međunarodni sud pravde 'možda uopće nije nadležan' u ovom slučaju.

'Osobno, vjerujem da je to tako. Tako je mislilo i osmero sudaca, a deset ih he mislilo drukčije. Ono što je izvjesno jest da se nadležnost suda prostire samo na genocid', naglašava Varadi za Danas.

To zapravo znači, objašnjava Varadi, da Međunarodni sud pravde može osuditi Srbiju ili Hrvatsku samo ako utvrdi da je počinjen genocid, a ne i ako utvrdi da su počinjena teška kaznena djela protiv čovječnosti, povrede humanitarnog prava ili neka druga teška kaznena djela.

Drugim riječima, to ništa ne mijenja u pozicijama tužbe i protutužbe između Srbije i Hrvatske. S obzirom na to da Haški sud nijedno kazneno djelo nije kvalificirao kao genocid, 'treba reći da ni tužba, a ni protutužba nemaju nikakve šanse pred Međunarodnim sudom pravde.'

Varadi smatra da bi novi pregovori o međusobnom odustajanju od tužbi između Srbije i Hrvatske bili vrlo racionalan potez:

'Ova presuda protiv Gotovine je vrlo ozbiljna. Proglašen je krivim za vrlo teška kaznena djela i dobio je tešku kaznu. Bile su izrečene i teške kazne prema nekim počiniteljima Srbima, ali nitko nije ni optužen, ali ni osuđen za genocid.' Sud je utvrdio da je u BiH počinjen genocid, 'ali je taj predmet završen'.

'Bilo bi razumno, umjesto da traje konfrontacija, da se izvuče zaključak da je teških zločina bilo s obje strane i da se taj predmet riješi mirno i izvan suda. Mislim da bi to bilo najsvrsishodnije', rekao je Varadi.