'Ne govorimo zasad o izbjegličkom valu, već o nizu izbora država članica EU-a gdje su tema migranti. Njemačkoj gori pod petama. CSU je postavila uvjet Merkel i CDU-u u vezi migrantske krize jer su uspjeh na izborima s tom temom polučile druge, desne stranke. CSU traži strožu regulaciju granice – želi da onaj koji dodje na granicu bude odbijen, a to danas nije moguće', kazao je prof. dr. Goran Bandov.

'Kriza koja je pred nama veliki je izazov za budućnost EU. Migranti mogu biti radna snaga, ali podvlačim sigurnosni aspekt – sve zemlje Unije sreću se s organiziranim kriminalom, krijumčarima koji zaradjuju 30 milijardi dolara godišnje. Čuli smo i optužbe protiv nevladinih organizacija, da u suradnji s krijumčarima vode ljude prema Europi. EU je bila zapljusnuta terorističkim napadima, a mediji to nerado dovode u kontekst s migravijskom krizom. Politika otvorenih vrata destabilizirala je politike europskih zemalja i napuhala još više socijalne fondove. Mislim da to vodi i snižavanju cijene rada', smatra dr. Jadranka Polović.

Tvrtko Barun rekao je kako mađarska politika ima svoje pristaše, ali smatra da je pogrešno jednostrano gledati ovu tematiku. 'Ne smijemo zaboraviti da govorimo o ljudima, i od toga bi trebali kretati. Bez obzira na podjele jesu li izbjeglice ili migranti, činjenica da su to ljudi u potrebi. Činjenica da se radi o više tisuća ljudi na granicama i da je to teško i za BIH i smatram da svi trebamo pomoći. Kriza 2015.-2016. je i završila tako da su granice zatvorene. Naša je politika tada zavisila o većim zemljama. Teško je brinuti o tisućama ljudi na jednom mjestu. Svaka država će to pokušati izbjeći', dodao je.

Kazao je i kako je Papa je jedini koji stalno poziva na dobrobit izbjeglica te da je nedopustivo da se mađarski premijer Orban poziva na kršćanske korijene. 'Okolnosti su u to vrijeme bile sasvim drugačije nego danas. Tada su njemačke vlasti pozvale migrante, a RH se morala prilagoditi. Svi su odrađivali svoj posao, velika stvar s preko 660.000 migranata - nije se dogodio ni jedan sigurnosni incident, ni zdravstveni problem. Danas je drugačije. Nitko ne odlazi iz svoje domovine bez naročite potrebe, no grčki ministar se jada da relokacija migranata ne funkcionira. Pojačale su se sve sigurnosne mjere na granicama. Primarni je cilj sada sigurnosni aspekt i danas nitko ne može proći ako ne ispunjava uvjete za međunarodnu zaštitu', kazao je Zlatko Sokolar.

Selma Ilić iz Hrvatskog Crvenog križa izvijestila je kako HRC trenutno brine za 400 osoba u prihvatilištima, tražitelja azila i 220 osoba u programu integracije. 'Međunarodna suradnja je važan dio našeg rada, suradjujemo na dnevnoj bazi s Crvenim križem BiH, pomažemo im i našim znanjem i iskustvom. Ako ponovno dođe do migracijske krize, puno smo spremniji nego što smo bili 2015.', dodala je.

Goran Bandov je naglasio kako se moraju razlučiti ilegalne od legalnih migracija. 'EU pokušava migracije napraviti legalnima, s planom o osnivanju hot spotova. Ljudi bi tamo odmah dobili mogućnost da rješavaju svoj status. Dug proces čekanja na azil u Europi bi se izbjegao', rekao je. Smatra kako je distinkcija koju trenutno radi MUP - nezakonita ako se govori o tražiteljima azila. Smatra kako je problem ilegalnih migracija u tome što nema legalnih puteva. Sheme preseljenja su kvalitetne, to svjedoče ljudi koji su došli u Hrvatsku. Najviše ih je iz Sirije, Iraka i Afganistana. Sigurnosne provjere prošli su u Turskoj, znaju da će ostati tu i uče jezik', kazao je.

Zlatko Sokolar smatra da se ministar i ravnatelj policije moraju ponašati politički. "U 5 mjeseci ušlo ih je 6600, kažu. Stvoreno je stanje beznađa, budući da nema pomaka ili aktiviranja mehanizama EU-Turska ili drugih pa se migranti odlučuju na kriminalni milje. Policija se uzorno ponijela na GP-u Maljevac kako bi se odbio prolazak agresivnoj grupi migranata. Koristili su žene, a prije djecu. Nije tako jednostavno kao 2015. No ne možemo postupati nezakonito. A ako otvorimo granice, tko će ih primiti? Zato policija mora osigurati granice. Zbog humanitarnih aspekata omogućuju se pojedinačni ulasci u Hrvatsku, ali ne tako kako oni očekuju. Oni ne mogu izražavati svoje želje', kaže Sokolar.

Dr. Jadranka Polović osvrnula se na situaciju Meksika i SAD-a.

'To je drama, međutim i Mađarska je hermetičiki zatvorila državu, kao i Izrael, a Saudijska Arabija diže zid prema Iraku. Sve su to načini kojima se države bore. Problem treba rješavati na Bliskom Istoku i subsaharskoj Africi. Možemo razgovarati o humanitarnom i ekonomskom aspektu, ali mislim da je ovo pitanje nacionalne sigurnosti. RH se ne treba pretvoriti u Vojnu krajinu koja će čuvati granice Unije', zaključila je.