'Sigurno je da je trag koji je ostavio neizbrisiv i pamtit ćemo ga kao vođu na putu dobra, nepokolebljivog borca za prava i pravičnost, neumornog u pomaganju potrebitima, dragog i brižnog muallima i profesora', naveli su iz Islamske zajednice u Hrvatskoj, prenosi Anadolu.

Muftija Omerbašić rođen je 1945. godine u Ustikolini, kod Foče (BiH). Nakon završena četiri razreda osnovne škole upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koja je u to vrijeme trajala osam godina, i završava je 1964. godine.

Od 1964. do 1969. godine bio je imam u Rudom i Ustikolini, odakle odlazi na studij u Libiju, na Univerzitet u Bengaziju, gdje 1974. godine završava Fakultet za arapski jezik i islamske nauke.

Od svibnja 1975. godine pa do umirovljenja 2012. godine radio je u Zagrebu, gdje je obnašao dužnosti glavnog imama, a potom muftije i prvog predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj (do 1994. godine i za Sloveniju).

Neizmjeran doprinos dao je razvoju Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji, njene infrastrukture i otvaranja džemata, te organizacije rada i djelovanja Zajednice.

Poseban doprinos dao je u izgradnji Zagrebačke džamije te je i najzaslužniji za njenu izgradnju i otvaranje. Bio je član Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Velik doprinos dao je priznanju Republike Hrvatske nakon osamostaljenja, za što je primio i državno odlikovanje. Za vrijeme agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu dao je velik doprinos u zbrinjavanju izbjeglica i dostavljanju humanitarne pomoći.

Autor je brojnih članaka i knjiga te je sudionik brojnih znanstvenih simpozija, konferencija i susreta.

'Uime Islamske zajednice u Hrvatskoj izražavamo sućut supruzi Emini, djeci Harunu i Tariku s obiteljima. Molimo Uzvišenog Stvoritelja da se smiluje muftiji Omerbašiću i podari mu džennet, a obitelji sabur', navodi se u priopćenju.