Ali da Petrović ima državljanstvo BiH vidljivo je iz njegovih osobnih podataka iz drugih spisa u postupcima koji se protiv njega vode na zagrebačkom Općinskom sudu. BiH i Hrvatska godinama se suočavaju s problemom zloupotrebe dvojnog državljanstva onih koji iz jedne zemlje bježe u drugu, piše Jutarnji list

Slučaj liječnika Ognjena Šimića koji je neposredno uoči izricanja presude od osam godina zatvora otišao u BiH čiji je državljanin opet je aktualizirao problem dvostrukih državljanstava osoba protiv kojih se vodi kazneni postupak.

No čini se da su problem i podaci koliko takvih osoba bježi pred pravdom. Jer Ministarstvo pravosuđa takve podatke nema, nešto je prikupio MUP i tu bi evidenciju trebalo srediti.

- Policija ne vodi evidencije ima li neka osoba uz hrvatsko i neko drugo državljanstvo i ako građanin to sam ne kaže policiji, ona ne može znati taj podatak ako ga ne dobije od institucija druge države - rekao je načelnik ureda ravnatelja PUZ-a Krunoslav Borovec.

Ekspertne skupine Hrvatske i BiH slažu se da više neće trebati suglasnost osuđenika za izdržavanje kazne, čime bi se onemogućilo izbjegavanje služenja pravomoćno dosuđenih kazni.

To što netko ima dvojno državljanstvo ne smije mu dati pravo da postane neuhvatljiv za pravosudna tijela jedne od država.

Blaž Petrović pod istragom je da je fiktivnim pravnim poslovima pribavio korist od 9,6 milijuna kuna. Određen mu je pritvor, a on je u izjavama medijima tvrdio da je na službenom putu u inozemstvu, da će se vratiti kad se za to stvore uvjeti, ali nije htio reći gdje je.

- Ovo je problem koji smeta i Hrvatskoj i BiH. Ministarstvo pravosuđa zauzima se da se i za zemlje koje nisu članice EU otvori mogućnost izručivanja ako postoje odgovarajući bilateralni sporazumi - rekao je ministar Šimonović.

Sporazumom s BiH i drugim zemljama u regiji ne bi bila obuhvaćena politička kaznena djela i ratni zločini. Mogući su sporazumi o izručivanju za određena kaznena djela, posebno organizirani kriminal i korupciju.

Prema podacima od rujna prošle godine u Ravnateljstvu policije, u BiH na temelju dvojnog državljanstva skrivalo se 30-ak od 1104 osobe koje su tada bile na tjeralici MUP-a. Ujedno, BiH je raspisao i 60 tjeralica za osobama koje su uz BiH imale i hrvatsko državljanstvo. Neki od traženih bjegunaca u međuvremenu su se predali hrvatskim sudovima poput Svjetlana Stanića, koji je u međuvremenu i oslobođen optužbe u postupku Mali Maestro.

Bivši čelnik Salonita Jozo Ćurković ne želi pred hrvatski sud. Željko Vrbat, pljačkaš Getroa u Sesvetama, predao se 9. travnja prošle godine federalnim policajcima u Sarajevu, ali se pozvao na BiH državljanstvo i ne želi pred hrvatsko pravosuđe.

U BiH se trenutno skriva i Miljenko Žaja Krojf, koji uz BiH i hrvatsko državljanstvo ima i dozvolu za boravak u Češkoj te Igor Mikola. Ivan Baković, osuđen u Zagrebu u postupku za ubojstvo u Mokronogama u BiH, izdražava kaznu za ratni zločin i tražio je da s obzirom na to da ima i hrvatsko državljanstvo, nastavi izdržavati kaznu u Hrvatskoj, a ne u Zenici.

BiH je tražila i Fikreta Abdića, kojemu se sudilo u Hrvatskoj, gdje izdržava i kaznu. BiH traži i Antu Jelavića koji je nedavno bio otet i odvezen u BiH, ali se vratio u Hrvatsku bez znanja tamošnjeg pravosuđa.