Iako su danas gotovo svi u znanstvenoj zajednici, baš kao i mnogi ljubitelji znanosti, podrobno pratili bliski prolazak NASA-ine sonde New Horizons pokraj dalekog patuljastog planeta Plutona, znanstvenici koji rade na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u objavili su itekako značajno otkriće
Naime, kako je priopćeno iz Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN), znanstvenici koji rade na golemom detektoru zvanom LHCb, koji je dio LHC-a, otkrili su novu vrstu subatomskih čestica – tzv. pentakvarkove.
'Pentakvark nije samo bilo koja nova čestica', rekao je glasnogovornik LHCb-a Guy Wilkinson, pa dodao: 'Pentakvark predstavlja način okupljanja kvarkova, odnosno, fundamentalnih 'građevnih blokova' običnih protona i neutrona, i to u konfiguraciji kakva u posljednjih 50 godina eksperimentalnih mjerenja nije zabilježena. Istraživanje njihovih svojstava moglo bi unaprijediti naše razumijevanje stvaranja obične tvari, odnosno protona, neutrona i elektrona od kojih se svi sastojimo.'
Znanstveno shvaćanje strukture materije prošlo je svojevrsnu revoluciju 1964. godine, kad je američki fizičar Murray Gell-Mann iznio teoriju prema kojoj se čestice poznatije kao barioni (koji uključuju protone i neutrone) sastoje od po tri djelomično nabijene čestice, koje su nazvane kvarkovi. U isto vrijeme Gell-Mann je ustvrdio da drugu vrstu čestica, poznatiju kao mezoni, tvore parovi kvarkova i antikvarkova (odnosno, kvarkova antimaterije). Za svoj rad Gell-Mann je 1969. nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku. Njegov model dozvoljava i drugačije konfiguracije kvarkova, poput pentakvarkova koje se sastoje od četiri kvarka i jednog antikvarka.
Sva ranija mjerenja kojima su eksperimentalni fizičari tražili dokaze za postojanje pentakvarkova nisu bili uspješna. No tim koji radi na LHCb-u je zahvaljujući fantastičnim osobinama tog LHC-ovog detektora, uspio to promijeniti, pa je tako znanstveni rad u kojem se opisuju saznanja o pentakvarkovima danas poslan u ugledni znanstveni časopis Physical Review Letters.
'Zahvaljujući golemoj količini podataka koje nam je omogućio LHC te nevjerojatnoj preciznosti LHCb detektora, istražili smo sve mogućnosti objašnjenja signala koje smo izmjerili i zaključili da ih se može protumačiti samo pentakvarkovima', ustvrdio je fizičar Tomasz Skwarnicki, koji radi na podacima koji dolaze s LHC-a na Sveučilištu u Sirakuzi.
Za kraj je bitno napomenuti da otkriće pentakvarkova ni na koji način ne ruši Standardni model – fizikalnu teoriju koja se bavi elektromagnetskim, slabim i jakim nuklearnim interakcijama, te klasifikacijom poznatih subatomskih čestica.
