Nakon referenduma u lipnju 2016. te pokretanja članka 50., kojim Ujedinjeno Kraljevstvo započinje proces razdruživanja s Europskom unijom, europski blok se šezdeset godina nakon Rimskih ugovora, kojima je ustanovljena Europska ekonomska zajednica, po prvi put u svojoj povijesti suočava sa situacijom u kojoj jedna država članica izlazi iz članstva u EU.

Iako Ujedinjeno Kraljevstvo ne spada u zemlje osnivačice današnje Europske unije te je uvelike koristilo klauzulu o izuzimanju (opt-out), kojom se isključilo iz nekih od glavnih inicijativa Europske unije, poput uvođenja eura i članstva u Schengenu, izlazak ove zemlje mogao bi gospodarski i politički oslabiti Europsku uniju, s obzirom na to da je Velika Britanija druga europska i peta svjetska ekonomija, a uz to je nuklearna sila te članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

S druge strane Brexit predstavlja mogućnost za Europsku uniju da konsolidira svoje redove i zajedničkim naporima 27 zemalja članica pronađe odgovor na sigurnosne, političke, ekonomske i socijalne izazove s kojima se trenutno suočava, a koji su dosegnuli vrhunac uoči samog Brexita.

Ovi izazovi uključuju migrantsku krizu, učestale terorističke napade, slab oporavak gospodarstva eurozone nakon globalne financijske krize, dužničku krizu na južnoj periferiji Europe, energetsku krizu i zategnute odnose s Ruskom Federacijom te rast populističkih stanaka koje promiču ideju slabljenja Europske unije.

Kao odgovor na trenutnu situaciju u kojoj se EU nalazi zbog Brexita, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je 1. ožujka tzv. Bijelu knjigu koja uključuje pet scenarija budućnosti Europske unije. Scenariji polaze od jačanja europske integracije, odnosno 'više Europe' u postbreksitovskoj Europi, do Europe 'više brzina', u kojoj bi se državama članicama dalo na volju da same biraju daljnji tempo svojeg jačeg, odnosno slabijeg daljnjeg integriranja u EU.

Ovakav scenarij, koji bi razdvojio one zemlje članice koji su voljne i u poziciji da se jače integriraju, od onih koji bi ostale na marginama budućeg razvoja europske integracije, naročito brine nove države članice, među kojima je Hrvatska. Naime istočnoeuropske države strahuju da će se u ovom scenariju naći izvan glavnih europskih tokova te da će se zaustaviti konvergencija sa zemljama na zapadu Europe, a time oslabiti i socijalna i gospodarska kohezija same Europske unije. Hrvatska je pored toga zabrinuta mogućnošću usporavanja ili čak neograničenog odlaganja pristupanja zemalja zapadnog Balkana u EU jer želi stabilno susjedstvo koje, kao i ona, dijeli europske vrijednosti.

Okrugli stol: 'Budućnost Europske unije nakon Brexita' nastojat će odgovoriti na pitanja koja se tiču scenarija budućnosti Europske unije nakon Brexita, položaja Hrvatske u novoj Europski uniji s 27 zemalja članica te odnosa sa zemljama u regiji.

Panel 'Hrvatska i zapadni Balkan u redefiniranoj EU: Izazovi i mogućnosti' moderira Krševan Antun Dujmović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Na okruglom stolu sudjeluju Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, Tanja Miščević, glavna pregovaračica Republike Srbije s EU-om, Aleksandar Eraković, glavni savjetnik u Uredu premijera Crne Gore, te Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Okrugli stol s panelistima 'EU nakon Brexita: 'više' ili 'manje' Europe' moderira Jakša Puljiz (IRMO), a sudjeluju: Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH, Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, Zrinka Ujević, pomoćnica ministra u Upravi za Europu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.