Ciparski državljani, supružnici Onisoforos i Helena te njihov sin Georgi vraćali su se s izleta u Nacionalnom parku Krka i nakratko stali na odmorištu, zadivljeni panoramom Primoštena i ovog dijela Dalmacije. Onisoforos i Helena umirovljeni su prosvjetni radnici sa Cipra, a njihov sin Georgi financijski je savjetnik-konzultant u jednoj tvrtci u Sydneyju.

Georgi već sedam godina živi u Australiji, ali svake godine dolazi na odmor u domovinu na Cipar. Dio odmora tradicionalno provede na obiteljskom putovanju s roditeljima. Ove godine odlučili su se za Hrvatsku u kojoj borave već desetak dana. Zajedno su već proputovali dosta europskih zemalja, a inicijativu za odmor u našoj zemlji dao je Georgi koji tvrdi da je u dalekoj Australiji Hrvatska već poznata i popularna destinacija.

Zanimalo nas je kako oni kao stanovnici jednog mediteranskog otoka, ali i direktnog turističkog konkurenta na zajedničkom tržištu vide našu obalu.

Mnogi ljudi u Grčkoj i na Cipru hrvatsku obalu smatraju veoma sličnom grčkoj obali. Zato rijetko dolaze u Hrvatsku. Ali sada nakon deset dana u Dalmaciji mogu reći da je vaša obala neočekivano drugačija. To nije ni slično Cipru, a posebno su mi iznenađenje Dubrovnik i Split, gradovi izvanredne graditeljske baštine', tvrdi Georgi.

'Turisti iz Grčke i Cipra vjerojatno ne dolaze često i zbog slabe prometne povezanosti ovih zemalja. Nema direktnih letova; mi se primjerice vraćamo preko Beča odakle imamo let za Cipar', nastavlja Georgi, poslovni čovjek u ranim tridesetim godinama. To je potvrdio i njegov otac Onisoforos. Za nas neobično ime koje nam je ciparski Grk morao više puta ponoviti je zapravo uobičajeno na tom otoku.

Pitali smo ga kako se njemu sviđa u Hrvatskoj. 'Evo upravo se vraćamo iz Nacionalnog parka Krka gdje smo proveli cijeli dan. Moramo vam reći, pamtit ćemo ovaj dan za cijeli život. To je neopisivo lijepo mjesto, nikada nisam vidio toliko zelenila, vode i ljepote. Ne pretjerujem, to bogatstvo vode je za nas posebno dojmljivo; mi na Cipru nemamo rijeka ili vodopada. Otok ovisi o kiši i ovo obilje vode je kao rajsko mjesto', oduševljeno nam govori Onisoforos, umirovljeni učitelj.

'U parku smo danas i odlično ručali, izvrsna hrana i uopće nije bilo skupo. Dubrovnik i Hvar su recimo jako skupi, bili smo po tri-četiri dana u ta dva grada. Split, gdje boravimo ovih dana u privatnom smještaju, nije toliko skup, cijene su sasvim prihvatljive i realne. Na Cipru je turizam isto veliki posao i znamo kako to ide s cijenama u turističkim područjima', rekla nam je njegova supruga Helena.

U Dubrovniku nas je recimo vožnja taksijem u trajanju od oko pet minuta koštala sto kuna. To je više nego preskupo. Doznajem i da su kod vas plaće učitelja vrlo niske, negdje oko 700-800 eura. Ne znam kako uspijevaju preživjeti u relativno skupoj regiji', zapitao nas je Onisoforos. Mada nismo sigurni je li taj iznos plaće učitelja u Hrvatskoj točan, on nam je potvrdio da su njihove plaće na Cipru, zemlji koja je već desetak godina članica EU-a, veće nego kod nas.

Georgi se našalio da je njegov osnovni kriterij skupoće u nekoj zemlji ekvivalent piva, koliko nešto košta izraženo brojem boca piva. 'Hrvatska je u europskim i svjetskim okvirima jeftina zemlja; ja preračunavam noćenja, hranu i troškove u broj piva. Ono što u europskoj zemlji dam za jedno pivo, za to u Hrvatskoj dobijem tri piva. To je pravi ekvivalent', naglasio nam je čovjek koji se profesionalno bavi financijskim konzaltingom. Time je njegova tvrdnja zapravo uvjerljiva i ima pokriće.

Onisoforos se na odmorištu upustio i u raspravu s čovjekom koji prodaje lokalno maslinovo ulje. Bio je iznenađen cijenom litre ekstradjevičanskog maslinova ulja. Objasnili smo mu da su cijene u turističkim područjima u sezoni zapravo malo više; uobičajena cijena maslinova ulja u Dalmaciji, ovisno o uspješnosti godine, negdje je oko deset eura po litri.

Na Cipru je ta cijena upola niža, od četiri do pet eura po litri. Primoštenski domaćin mu je tada objasnio tehnologiju i način proizvodnje hladno prešanog ulja, a dao mu je i da kuša njegov proizvod. Onisoforos je potvrdio da se ovih dana već uvjerio u kvalitetu lokalnog maslinova ulja, posebno na Hvaru.

Nakon kraćeg zadržavanja i fotografiranja na odmorištu kraj Primoštena, naši sugovornici nastavili su putovanje prema Trogiru. Planiraju nekoliko sati provesti u tom gradu, a nakon toga se vraćaju u Split u kojem će ostati još nekoliko dana. U Splitu su bili zatečeni brojem mladih turista, no razgovarali smo na dan kada je završavala Ultra i shvatili su da nije uvijek tako. Svidjela im se raznolikost Splita, mješavine različitih profila turista i ugođaj velikog dinamičnog mediteranskog lučkog grada.

Posebno ih je zainteresirala mješavina graditeljskih stilova i prepoznali su neke zajedničke utjecaje iz antičkih i bizantinskih vremena, kada je Mediteran na određeni način bio globaliziran i oblikovan pod presudnim utjecajem Rima i Konstantinopola. Na kraju, Georgi je predvidio Dalmaciji izvanrednu budućnost i uspjeh u turizmu. 'S takvim predispozicijama, trenutačno ste uvjerljivo najperspektivnija turistička zemlja u Europi', na kraju je odlučno ustvrdio Georgi.