U 2010. na povlaštene se mirovine planira potrošiti 7,26 milijardi kuna, gotovo četiri posto više nego što je plan za ovu godinu, što čini jednu petinu ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja, piše Večernji.hr. Na starosne mirovine koje se isplaćuju na temelju osiguranja otići će 16,7 milijardi kuna od 34,7 milijardi koliko su planirani godišnji izdaci za mirovine. Na starosne mirovine odlazi 48 posto ukupnih rashoda, a preostali veći dio isplatit će se korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili pod povoljnijim uvjetima.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor nekoliko je puta najavljivala da će preispitati sustav povlaštenih mirovina, no brojke koje su otišle prema parlamentu ne pokazuju da je došlo do promjena. Jedan od mogućih razloga za snažan rast broja umirovljenih pripadnika HVO-a Marijana Bađun vidi u tome što je međunarodni ugovor koji je regulirao prava stradalnika rata u BiH stupio na snagu 2006. godine.

Iduće godine najviše će se izdvojiti za kategoriju hrvatskih branitelja (5,11 milijardi kuna), a slijedi je kategorija boraca NOR-a s deset puta manjim iznosom (530 milijuna kuna). Rashodi za sve kategorije koje se izričito odnose na prošli sustav (borci NOR-a, pripadnici bivše JNA, pripadnici Hrvatske domovinske vojske 1941-1945., bivši politički zatvorenici, članovi Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici) iznose 1,18 milijardi kuna.

'To je znatno opterećenje za proračun, osobito kad se uzme u obzir da je od Drugoga svjetskog rata prošlo 65 godina', zaključuje Bađun. Broj korisnika tzv. braniteljskih mirovina kontinuirano raste, u listopadu 2009. bilo ih je 66.000 u odnosu na 31.000 u 2003, a time se povećavaju i rashodi za te mirovine. Ako se povuče analogija s Drugim svjetskim ratom, Bađun pita koliko će uz takav trend rasta iznositi rashodi za braniteljske mirovine primjerice 2030. godine?