Službene europske reakcije na skandal oko špijuniranja i nadzora u organizaciji Nacionalne sigurnosne agencije SAD-a bile su uglavnom mlake, a nakon što se otkrilo da se i u Europi, primjerice u Francuskoj, sustavno nadziru elektroničke komunikacije građana, postale su još blaže ili pak nepostojeće
No zato su Međunarodna federacija za ljudska prava te Liga za ljudska prava u Parizu jučer zajednički podnijele tužbu protiv X-a. Tužba ima nekoliko stavki, kao što su nedozvoljeni pristup sustavu podataka, ilegalno prikupljanje osobnih podataka, povreda privatnosti i povreda tajnosti elektroničkih komunikacija.
Iz izvora bliskih podnositeljima tužbe, francuski mediji Le Monde i Le Nouvel Observateur saznaju da se pravnim korakom cilja na Google, Yahoo, Microsoft, Facebook i Apple. Jedan od odvjetnika je pojasnio da je cilj tužbe razjasniti ulogu velikih internetskih kompanija u skandalu nadzora. Upravo su te kompanije 'učinile svoje servere dostupnima FBI-ju i NSA-u da bi te američke obavještajne agencije mogle prikupiti sve podatke o svim klijentima koristeći usluge tih društava'. Dao je naznačiti da u svojim priopćenjima možda nisu rekle 'čitavu istinu' tvrdeći da nisu znale za program nadzora Prism.
Odvjetnik Michel Tubiana komentirao je slučaj sljedećim riječima: 'Ne može se nekažnjeno i imperijalistički primjenjivati svoje zakone van granica bez objašnjenja.' Naime, zahvaljujući antiterorističkom zakonu Patriot Act, sveobuhvatni nadzor građana u SAD-u je posve legalan.
Odvjetnici su, kako sami tvrde, 'realisti i umjereni optimisti' te ne podcjenjuju teškoće na koje mogu naići u suočavanju s američkom obavještajnom službom. Smatraju da bi kroz tužbu privatne kompanije koje su pristale na uvjete državnih službi mogle dati potpune odgovore.
Francuska tužba zasad je još uvijek poprilično usamljena inicijativa, a valja spomenuti i udrugu Europa protiv Facebooka austrijskih studenata koja je također najavila seriju tužbi protiv europskih podružnica Facebooka, Applea, Skypea i Yahooa zbog povrede privatnosti.
