Značajke hrvatskog obrazovnog sustava, u odnosu na one u drugim zemljama EU, su vrlo mala stopa napuštanja školovanja, odnosno ostajanje na osnovnoškolskoj razini, ali i visoka stopa napuštanja visokoškolskog obrazovanja, kazala je Nadia Bonifačić, analitičarka obrazovnih sustava Glavne uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije na tribini o odnosu reformi obrazovnog sutava i tržišta rada održanoj u Kampusu Sveučilišta u Rijeci održanoj u ponedjeljak
Bonifačić je izložila rezultate istraživanja obrazovanja i osposobljavanja za 2015. godinu, koje je provela EK, a po kojima je hrvatska stopa napuštanja školovanja neznatna, tek 2,7 posto.
No, kako je navela, procjenjuje se da više od 40 posto studenata prekida visokoškolsko obrazovanje i to zbog nedovoljnih sposobnosti pri upisu, ograničene akademske i profesionalne orijentacije i nedovoljnih financijskih sredstava za studiranje.
Bonifačić je istaknula i podatke o znatnom porastu broja visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj u samo jednoj godini, s 2013. na 2014. Tako je s 25,6 posto visokobrazovanih u 2013. stopa u 2014. porasla na čak 32,2 posto a razlozi su, po procjeni EK, u velikoj ekspanziji sveučilišta krajem devedesetih godina prošloga stoljeća.
U Hrvatskoj se zapošljava manje od 50 posto osoba sa završenom srednjom školom, a u mnogim zemaljama EU taj je postotak veći od 70 posto, pa je i to jedan od razloga visoke stope onih koji se odlučuju na studiranje, rekla je. Problem je i što samo 72 posto osoba sa završenim visokoškolskim stupnjem obrazovanja pronalazi posao u roku od tri godine nakon stjecanja diplome, dok je prosjek EU 80 posto.
Osim toga, navela je, istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj znatno više studenata nastavlja studij na diplomskoj razini, što upućuje na nedostatno priznavanje diploma prvostupnika. To dovodi do velikog povećanja, u protekle četiri godine, postotka osoba koje obavljaju poslove za koje su prekvalificirane, navela je Bonifačić.
Voditelj predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević ocijenio je da istraživanje obrazovanja i osposobljavanja EK pokazuje da Hrvatska nije najgora prema odabranim mjerilima. Unatoč problemima, kad bi i drugi dijelovi društva u Hrvatskoj bili na razini obrazovnog sustava, bilo bi znatno bolje, ocijenio je.
Istaknuo je podatak o vrlo malom broju djece u Hrvatskoj obuhvaćene sustavnim predškolskim programima u odnosu na druge zemlje, kazavši da će se na tom polju morati učiniti mnogo više.
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin rekao je da se hrvatski obrazovni sustav često doživljava kao nefleksibilan i zastario, ali da je još uvijek jedan od kvalitenijih dijelova društva.
Dekanica Visoke poslovne škole PAR u Rijeci Gordana Nikolić kao jedan od važnijih problema usklađenosti obrazovanja i tržišta rada istaknula je to što poslodavci ne prepoznaju diplome prvostupnika i razlike njihovih stečenih vještina te sposobnosti i magistara ili stručnih specijalista. Kroz vlastito iskustvo je utvrdila, navela je, da s godinama studirati počinju studenti sa sve manje bazičnih znanja.
