Koliko građana još uvijek misli da će ulaskom u Europsku uniju nestati sir i vrhnje, da će krastavci odjednom morati biti ravni i da ćemo se morati odreći pečenja svoje omiljene šljivovice ili tradicije kolinja? Ako ste uvjereni u bilo koju od tih teza, spadate u skupinu neinformiranih građana koja, nažalost, čini većinu u Hrvatskoj.

Komunikacijska strategija Vlade za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji postoji već pet godina, ali ona, čini se, nije došla do svog cilja - a to su građani koje uskoro čeka referendumsko pitanje: Europska unija - da ili ne?

Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova, koji je aktivan u promoviranju Europske unije među građanima, Andrej Plenković, podsjetio je da hrvatski proces integriranja u Europsku uniju traje već 11 godina i da su tijekom tog cijelog razdoblja vođene komunikacijske aktivnosti. Plenković kaže da će Vlada za nekoliko tjedana predstaviti izvještaj o svemu ispregovaranom i naglašava da će za građane biti najinteresantniji financijski paket, prema kojem će se za uložen 1 euro iz EU-a vraćati 5000 eura

Čak ni policija ne zna da Europska unija NIJE međunarodna organizacija?

Zbog ukorijenjenih mitova i loše provedbe komunikacijskih strategija, zemlje poput Francuske, Nizozemske Irske imale su problema s ratifikacijom Lisabonskog sporazuma. Tako su, podsjetio je profesor na Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša, Irci mislili da će im se sa sporazumom nametnuti i legalizacija abortusa, što nije bila istina. Ako se nešto hitno ne promijeni u sljedeća tri mjeseca, koliko nam je otprilike ostalo do referenduma (naravno, ako završimo pregovore u lipnju, kako se planira), nešto slično bi se moglo dogoditi Hrvatskoj.

Grubiša upozorava na zablude te čak neinformiranost organa vlasti u Hrvatskoj. Primjerice, nedavno je mladić koji je zapalio zastavu Europske unije prijavljen za 'kazneno djelo povrede ugleda međunarodne organizacije', za koje mu se mogu dodijeliti i tri godine zatvora. Naime, Grubiša objašnjava da je očito da ni naše vlasti ne znaju da Europska unija nije međunarodna organizacija, niti to da Europska unija nema službenu zastavu i da je dobrovoljno koristi tek 16 zemalja Unije.

'Hrvatska sveučilišta kasnila su čak 10 godina kada su 2003. godine uvela europske kolegije, i to sve zbog intelektualno-političkog neznanja', rekao je Grubiša, koji predlaže da se strategija koju ocjenjuje vrlo dobrom na papiru provede uz akcijske planove na svakom pojedinom području (među mladima, poljoprivrednicima, na sveučilištima...).

'Građani ne vjeruju u institucije, pa ni u cilj ulaska u EU'

Gongova suradnica Renata Ivanović napravila je Analizu komunikacijske strategije Vlade, iz koje proizlazi da je razina neinformiranosti građana zaista visoka. 'Građani premalo znaju da bi stvorili svoje mišljenje, sumnjaju u prikrivene ciljeve političara - da žele ući u EU zbog sebe, a ne zbog građana. Ljudi ne vjeruju u institucije, na što najviše utječu aktualna zbivanja u zemlji', rekla je Ivanović i naglasila da euroskepticizam konstantno raste od 2004. godine

Mediji također imaju ogromnu ulogu u informiranju građana, ali ta uloga nije primjetna', kaže Ivanović i objašnjava: 'Izvještaji s događaja povezanih s Europskom unijom su protokolarni te se ne navode postavljena pitanja i odgovori koji bi mogli interesirati građane. Ignorira se euroskepticizam, nedostaju talk-show emisije u kojima će se sučeliti suprotstavljena mišljenja i uključiti građane u raspravu...'

Javna televizija ne radi svoj posao?

Posebno je kritiziran HTV te pohvaljen Hrvatski radio. Ističe se da je to javna televizija koju plaćaju građani te stoga, za razliku od komercijalnih medija, ima obavezu informirati ih. 'Nisam sigurna u to ima li HTV dovoljno stručnjaka koji mogu dobro raditi na informiranju o Europskoj uniji. Nije se dala prilika novinarima da se specijaliziraju za područje EU-a i zato se u medijima često čuju potpuno pogrešne informacije. Primjerice, kada se govori o suradnji s Haagom, često se spominje i da to od Hrvatske zahtijeva EU, a ne govori se da se surađuje jer je potrebno procesuirati ratne zločine. Zato u vrijeme haških presuda imamo najmanju potporu građana EU', rekla je Sandra Benčić, stručnjakinja za fondove EU-a.

Benčić kaže da je Hrvatska korisnik fondova od 2005. godine, a da je prva emisija posvećena njima krenula na HTV-u tek u travnju ove godine, i to u lošem terminu. U ime v.d. ravnateljice glavne urednice HTV-a Gordane Mrđen govorila je Tena Perišin: 'Problem na HTV-u je taj što se to cijelo vrijeme doživljava kao vanjska politika, a to nije dobro jer je tema EU-a jednako i unutrašnja i regionalna politika...' Pritom je istaknula 'Euromagazin' kao pozitivan primjer truda HTV-a da građane što bolje informira o EU.

'Euroskeptici ne znaju i boje se Europske unije'

'Euroskepticizam, kako sam vidio na terenu, proizlazi iz nedostatka informacija, straha i bauka. Mi nemamo druge nego ući u EU ili ući u izolaciju u kojoj Hrvatska ne može konkurentno funkcionirati', rekao je SDP-ovac Danijel Mondekar. Za lošu komunikacijsku strategiju okrivio je 'Ivu S. i Jadranku K. koji komuniciraju s predstavnicima Europske unije', dodavši da kraj bivšeg premijera Ive Sanadera ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković nije mogao doći do izražaja.

'Kad je I.S. promijenio prebivalište i preselio se u Austriju, Europa je počela drugačije gledati na nas. Ministarstvo vanjskih poslova je uletjelo, ali ga u tome trebaju pratiti i druga ministarstva', rekao je Mondekar, naglasivši da nam ne treba komunikacija koja skreće u politiku, nego informacije o sadržaju pregovora, o mladima i poljoprivrednicima kojima će EU najviše pomoći. 'A u medijima nam treba manje autizma i osjećaja da smo sami i da nema nikoga osim nas, odnosno više vijesti iz Europske unije koje već sada direktno utječu na Hrvatsku.'