'Europska komisija dala je zeleno svjetlo Hrvatskoj da postane 28. članica EU-a zbog toga što je ubrzanje napora u zadnjih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj bilo vrlo impresivno', kazala je Reding u intervjuu objavljenom u četvrtak.

'Mislim da je došlo vrijeme da donesemo odluku jer su reforme pokrenute u Hrvatskoj provedene nepovratno i trajno (...) Moglo se jasno vidjeti da s ove točke nema više povratka na staro', dodala je, posebice pohvalivši napredak postignut na području reforme pravosuđa, rješavanja ratnih zločina i u borbi protiv korupcije.

No to ipak ne znači da će Komisija na tome stati, istaknula je. 'Nastavit ćemo s analizom, jer se rad mora nastaviti. Stoga će postojati monitoring i redovito izvješćivanje o provedbi reformi, sve do datuma pristupa u EU. Ali ne i nakon datuma pristupa', kazala je.

To, po njezinim riječima, znači da će Komisija redovito upotpunjavati podatke o Hrvatskoj. 'Naše 'promatračke misije' mogu uputiti pisma upozorenja hrvatskim vlastima, ukoliko budu smatrale da se ne postiže napredak poput onog koji je zabilježen tijekom zadnjih mjeseci', kazala je, dodajući da će izvješće o postignutim rezultatima biti objavljeno u listopadu.

Reding je istaknula da Hrvatska, unatoč velikom napretku, mora još puno toga napraviti.

'U pravosuđu, primjerice, treba smanjiti broj starih neriješenih slučajeva i to na svim vrstama sudova, te osigurati da pravni sustav u potpunosti funkcionira i to za sve građane', kazala je.

'Kada je riječ o korupciji, moramo prije svega osigurati da policija postane djelotvornija. To će se postići i kroz njenu depolitizaciju. Moraju se osnažiti specijalizirani timovi posebice kada je riječ o financijskom kriminalu. Porezi, carine, policija, financijska policija... sve to treba biti sređeno', kazala je.

Posebice je istaknula pitanje manjina i njihova zapošljavanja u tijelima državne uprave. 'Moramo ustanoviti djelotvoran sustav statističkog monitoringa, jer cilj je da na tim mjestima do 2014. bude zaposleno 5,5 posto predstavnika manjina', kazala je.

Na pitanje zašto su pristupni pregovori s Hrvatskom protekli u velikoj tajnovitosti, što je izazvalo nepovjerenje građana, Reding je objasnila da je Hrvatska teške političke odluke morala donijeti brzo, a ne o njima dugo raspravljati jer inače nikada ne bi završila pregovore.

'Morate shvatiti da se u Hrvatskoj morate razvijati na revolucionarno brz način. Moraju se donositi vrlo teške političke odluke, o kojima ne možete raspravljati mjesecima, već ih jednostavno morate donijeti i potom provesti. Da to vlasti nisu učinile, mi nikad ne bismo mogli dati zeleno svjetlo za zaključenje ovih pregovora', kazala je.

Hrvatska, istaknula je Reding, svojim građanima sada treba objasniti što je učinjeno i koje su prednosti ulaska u Uniju.

'Jasno je da ne možete organizirati javnu raspravu o svakom koraku koji je poduzet, jer tu se nije išlo korak po korak. To je bio maraton, to je bilo trčanje! I sad kad je završetak maratona na vidiku, treba građanima vrlo detaljno objasniti o čemu je riječ', kazala je.

Reding je odala priznanje hrvatskim vlastima na snažnoj političkoj volji da provedu reforme i završe pregovore s EU-om.

'Moramo reći da je stvarno impresivno u kolikoj je mjeri bila snažna politička volja, i premijerkina i predsjednikova, pa i u samom parlamentu. Moram istaknuti da su se svi zajedno jako trudili', kazala je.

O ulasku Hrvatske u EU odlučuje 27 zemalja članica EU-a. Upitana može li, unatoč preporuci Europske komisije, tu nešto poći po krivu, Reding je objasnila da konačnu ocjenu daju države članice. 'Lopta je na strani zemalja članica. Komisija je obavila svoj dio posla. (...) Sada je na zemljama članicama i njihovim parlamentima da odluče hoće li slijediti preporuku Komisije.'