Žitelji pograničnog područja, poglavito na istoku Hrvatske, ovog su se ljeta suočili s novim propisima prilikom prelaska granice, pa je onima koji se opskrbljuju u susjednoj Srbiji ili BiH kao šaka u oko stigla odluka o zabrani unosa svih vrsta robe
Posebice ih je pogodilo to što više bez carine ne mogu unositi ono što su vrlo često prenosili – šteku cigareta ili nekoliko piva, jer su ti proizvodi, uz mnoge ostale, poprilično jeftini u odnosu na Hrvatsku. Stanovnicima vukovarskoga kraja ili Baranje odobrava se samo prenošenje robe za koju se smatra da udovoljava njihovim dnevnim potrebama, pa su to, primjerice, tek dvije kutije cigareta.
'Nije isto na svim prijelazima. Negdje nas puste i progledaju kroz prste, a negdje su vrlo rigorozni. Nekad je bilo normalno da prenesemo šteku cigareta i pet piva, odnosno dvije litre tog pića po osobi. Sad to više nije moguće. Nitko da nam objasni gdje to piše, ali očito negdje piše', požalio se jedan stanovnik Podunavlja koji je vrlo često prelazio u susjednu Vojvodinu u nabavku.
Zanimljivo je i da stanovnici podunavskih gradova i sela ne odlaze u susjednu Vojvodinu ili Bosnu samo u kupnju cigareta ili pića, nego i drugih potrepština. U Šidu, Bačkoj Palanci ili Bogojevu hrvatski su proizvodi doista znatno jeftiniji, pa za pola kilograma Cedevite treba izdvojiti pet kuna manje nego u Hrvatskoj, za 200 grama Franckove kave isto toliko, kilogram Vegete jeftiniji je čak 20 kuna, litra Pelinkovca upola, a šteku cigareta Ronhill Lights treba platiti sedamdesetak kuna. U Hrvatskoj je isti taj Ronhill 180 kuna!? O cijenama u susjednoj BiH, primjerice u Orašju, ne treba ni govoriti, jer su još niže od onih u Srbiji.
Doduše, stanovnicima Podunavlja otvara se mogućnost kupnje svih namirnica ili druge robe drugdje u Srbiji, ali izvan područja koje je međudržavnim sporazumom označeno kao pogranično, pa bi, primjerice, sve i bez naplate carine mogli kupiti u Beogradu, što i nema neke logike, jer to poskupljuje kupnju. Kao dokaz takve kupnje putnici moraju predočiti račune, a ako ne dokažu da su robu kupili izvan pograničnog područja, sve to moraju vratiti ili odbaciti u posebne kontejnere na granici.
Carinska uprava se poziva na odluku iz travnja po kojoj se 'prava na oslobođenja plaćanja carine i drugih uvoznih davanja ne odnose na osobe koje granicu prelaze s pograničnom propusnicom', što je svima koji taj dokument posjeduju i bilo jasno. Isto tako ukazuju kako se 'ograničenja ne odnose na osobe koje dokažu da se ne vraćaju iz pograničnog područja susjedne zemlje, dakle kada prelaze granicu s putovnicom, te mogu dokazati da su predmete nekomercijalne naravi nabavili izvan pograničnog područja'. Carina, doduše, omogućuje unošenje bez uvoznih davanja 'predmeta koji služe osobnim dnevnim potrebama, a to, uz odjeću, obuću i higijenske potrepštine, uključuje i razumnu količinu hrane, pića i cigareta'.
Neslužbeno, cilj je takvih mjera sprečavanje šverca.
'Ljudi koji pokušavaju preživjeti do prvog u idućem mjesecu tako što se snalaze 'kupujući hrvatsko, a jeftinije' definitivno nisu šverceri, pa bi se odgovorni doista morali pozabavati pravim krijumčarima. Druge neka ostave da žive i preživljavaju kako već mogu i znaju', zaključio je jedan Vukovarac koji je, upravo zbog čestih prelazaka granice, zahtijevao anonimnost.