Galić i Radeljić prošli su taj postupak i imali su hrvatski i NATO-ov sigurnosni certifikat zbog doticaja s povjerljivim informacijama važnima za nacionalnu sigurnost, a tek treba vidjeti hoće li Hrga - ako ju Kolinda Grabar Kitarović zbilja namjerava uključiti u svoj savjetnički tim - proći proceduru koju provodi Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).

Za Ured predsjednice ovo je novost u odnosu na mandat prethodnika Ive Josipovića, kada nijedan od njegovih savjetnika - kako je objavljeno u medijima - nije bio podvrgnut sigurnosnoj provjeri. Izmjenama zakona iz 2012. godine ovaj proces je dodatno definiran, iako će zlobnici kazati da nije rezultirao spektakularnim rezultatima, barem ako je suditi po aferi SMS i curenju povjerljivih informacija upravo iz najviših državnih institucija.

Sigurnosnu provjeru za sve osobe iz civilnog sektora provodi SOA u središnjici i svim svojim centrima, a razlikuju se tri kategorije: ona za pristup klasificiranim podacima (iznad stupnja 'ograničeno'), zatim temeljna sigurnosna provjera (za one koji se imenuju na dužnost ili na rad u tijelima važnima za nacionalnu sigurnost) te provjera u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata.

Koliko se može zaključiti, zahtjev za sigurnosnu provjeru Mirjane Hrge trebala bi podnijeti sama predsjednica te bi na temelju izvješća SOA-e potom trebala donijeti odluku o postojanju eventualnih zapreka za imenovanje.

>> Mate Radeljić na izlaznim je vratima jer je predsjednicu gurao previše udesno. Tko je taj ambiciozni savjetnik zanimljive prošlosti?

Prije dvije godine, nakon izbijanja skandala oko kratkotrajnog ministra branitelja Mije Crnoje, na vidjelo je izašla činjenica da nijedan od novoimenovanih ministara nije upućen na postupak sigurnosne provjere - a i da jest, on ne bi obuhvaćao detalje poput kredita, zbog kojega je Crnoja na koncu dao ostavku. Spomenutim izmjenama zakona iz 2012. godine, naime, letvica je u ovom dijelu dramatično spuštena: ministri su dotad prolazili najstrožu provjeru, ali isključivo na zahtjev premijera, dok su nakon tog trenutka spadali u najblažu, treću kategoriju.

'Nema ovdje previše pameti i reda: provjere ne prolaze ni saborski zastupnici, ni ministri, ni niz drugih osoba na važnim dužnostima. Po mojoj logici, to bi trebala biti zakonska obveza zbog zaštite institucija', kazao je za tportal HDZ-ov Miroslav Tuđman. On sam nije do kraja upućen u proceduru koju bi navodno trebala proći Mirjana Hrga, no pretpostavlja da se radi o samoinicijativnoj odluci predsjednice.

SDP-ov Orsat Miljenić u mandatu ministra pravosuđa ratovao je sa sucima koji su negodovali zbog uvođenja obvezne sigurnosne provjere, no potvrđuje da 'u njihovo vrijeme ni savjetnici ni dužnosnici nisu išli kroz taj postupak'.

'Išlo se logikom da dužnosnici tomu ne podliježu i da je dovoljno samo potpisati izjavu', kazao nam je Miljenić.

U međuvremenu je javnost bila zabavljena s nekoliko manjih ili većih skandala na ovu temu: početkom ove godine objavljeno je da sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Slavica Garac nije izabrana u Vrhovni sud upravo zato što je pala na sigurnosnoj provjeri, no nikada nije otkriveno o čemu konkretno se radi. U srpnju su pak, nakon tri godine čekanja, imenovani članovi Vijeća za građanski nadzor obavještajnih agencija, no mimo javnosti i bez provođenja sigurnosne provjere kandidata. Ona se navodno trebala obaviti naknadno, premda u zakonu jasno stoji formulacija da se to čini 'u postupku'.