Ako Bruxelles to ne odobri, najvjerojatnije će uskočiti država i dodatno se zadužiti za taj iznos kako bi te dvije tvrtke ove godine vratile dospjele rate kredita, doznaje Jutarnji list.

Samo ove godine HAC i ARZ moraju vratiti 980 milijuna eura. HAC je dosad uspio ugovoriti 120 milijuna eura kredita s HPB-om, a ARZ je raspisao natječaj za kredit od 180 milijuna eura.

No, da bi se te dvije tvrtke zadužile, Vlada mora dati državna jamstva, a to ne ide bez odobrenja Europske komisije koja mora presuditi je li riječ o državnim potporama ili nije.

Podsjetimo,  Vlada je prihvatila je model monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina.

Kako je rečeno, predloženi model podrazumijeva koncesiju samo na cijelu dužinu izgrađenih autocesta (1.024 kilometara), uz opciju za još 30 kilometara planiranih za izgradnju, ali nipošto se neće moći pregovarati o samo pojedinim, isplativijim dionicama.

Udrugi krug monetizacije ušlo je pet igrača. Uz dva strano-domaća konzorcija čiji su dio domaći mirovinski fondovi, među zainteresiranim koncesionarima su još austrijska grupacija Strabag koja je u Hrvatskoj već podosta toga (g)radila, zatim talijanski operater Atlantia (operater Autostrade) te španjolski mu pandan, kompanija Cintra iz Madrida. Sve se te kompanije za infrastrukturne investicije i upravljanje hvale i povećim referentnim listama i prisutnošću u nizu zemalja.

Više pročitajte ovdje