Brod prepun migranata potonuo je u četvrtak nedaleko od libijskog obalnog grada Zuware i dužnosnici strahuju da su možda poginule stotine ljudi. Sigurnosni dužnosnik u Zuwari rekao je da je na brodu bilo nekoliko stotina ljudi, a neki su ostali u potpalublju kada se prevrnuo.

'Preživjelo je oko stotinu migranata', rekao je, dodajući da je spasilačka akcija još u tijeku. Migranti na brodu bili su iz subsaharske Afrike, Pakistana, Sirije, Maroka i Bangladeša.

Rekordan broj migranata prešao u Mađarsku

Na srpsko-mađarskoj granici, na sjeveru Vojvodine, mađarska policija je tijekom srijede evidentirala gotovo 3.500 novih migranata, što je najveća brojka zabilježena ove godine u jednom danu, prenijeli su u četvrtak vojvođanski mediji.

Najviše migranata i izbjeglica koji uglavnom s Bliskog istoka bježe od sukoba i siromaštva otkriveno je na teritoriju pogranične županije Csongrad – gotovo 3.000, među kojima je 698 djece.

Najveći dio njih granicu je prešao koristeći se prugom koja spaja vojvođansko mjesto Horgoš i mađarsko Roeszke.

Na tome mjestu nema bodljikave žice a ni mađarska policija, koje ima u veliko broju, ne sprječava njihov ulazak u zemlju.

Dio migranata međutim odustaje od toga prijelaza i pokušava preko ili ispod ograde neopaženo ući u Mađarsku, zbog straha od evidentiranja u prihvatnim centrima.

Njihov je strah, kažu izbjegli građani Sirije, Iraka i Afganistana, da će u tome slučaju prigodom deportacije iz Njemačke ili Švedske, gdje žele ići, biti vraćeni u Mađarsku.

Po prelasku u Mađarsku policija migrante smješta u prihvatne centre uz granicu, gdje se obavlja njihova evidencija, i njihov daljnji transport autobusima.

Prihvatni centar kod službenog graničnog prijelaza Horgoš- Roeszke u četvrtak je proširen za najmanje desetak velikih vojnih šatora u koje se smještaju migranti.

Oni i dalje najčešće na sjever Vojvodine dolaze autobusima iz Beograda.

Jedan od prihvatnih centara u vojvođanskom mjestu Kanjiža u četvrtak je posjetio pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski

Poručio je da je Vojvodina najopterećenijim gradovima, Kanjiži i Subotici, već pomogla s oko 30 tona humanitarne pomoći kao i da će nastaviti aktivno pomagati.

'Želimo da što prije, a posebno prije zime razradimo sustav pomoći, ali treba razmišljati o svim scenarijima', kazao je on.

Predstavnici lokalne samouprave Kanjiža zatražili su od Bugarskog pomoć za ustroj bolje koordinacije svih razina vlasti i međunarodnih organizacija u borbi s migrantskom krizom.

Oni naime strahuju da će se sve veći broj migranata dulje zadržavati u Srbiji zbog sve težeg prelaska na teritorij europskih zemalja.

Nakon što završi ogradu od bodljikave žice mađarska vlada planira angažirati vojsku za bolji nadzor granice sa Srbijom zbog velikoga vala migranata koji preko Mađarske pokušavaju otići u zapadnu Europu.

Najavljeno je i 5. rujna raspoređivanje nešto preko 2.000 policajaca duž graničnog pojasa.

Izbjeglička kriza dominirala summitom zapadnog Balkana

Europska izbjeglička kriza dominirala je u četvrtak na summitu zapadnog Balkana u Beču, a dubinu i razmjere tog vala koji se ne zaustavlja potvrdila je najnovija tragedija u Austriji gdje su u kamionu pronađena tijela nekoliko desetaka izbjeglica.

Austrijski domaćin kancelar Werner Faymann pozvao je na konferenciju, među ostalima, šefove vlada zemalja zapadnog Balkana, premijere Hrvatske i Slovenije, te njemačku kancelarku Angelu Merkel na čiju je inicijativu prošle godine i pokrenut Berlinski proces u okviru kojeg je bečki sastanak i održan.

Paralelno sa summitom održani su i sastanci ministara vanjskih poslova i ministara gospodarstva.

Srbija i Makedonija, u ovom trenutku najpogođenije zemlje izbjegličkim valom, poručile su sudionicima konferencije da EU mora donijeti strategiju kako bi odgovorila na takav masovni priljev imigranata u Europu.

Rekordni broj od 107.500 migranata prešlo je europske granice prošli mjesec a u srijedu je policija prebrojala više od tri tisuće koji su prešli u Srbiju.

'Ako ne budemo imali europski odgovor na ovu krizu, nitko ne treba imati iluzije da će kriza biti riješena', rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki na bečkom summitu.

'Kada planirate uspostaviti kontrole i spriječiti migrante da dolaze u Srbiju i Makedoniju', upitao je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić

'To je problem Europske unije, ali od nas se očekuje da donosimo strategiju. Donesite je prvo vi', rekao je Dačić na konferenciji za novinare: 'Moram tu biti vrlo izravan. Mi nosimo najveći dio tereta'.

Od početka 2015. rekao je, oko 94.000 migranta uglavnom iz Sirije i Afganistana registrirano je u Srbiji. Većina njih želi ići u bogatije europske zemlje, najčešće u Njemačku i Švedsku, prelazeći iz Srbije u Mađarsku, koja za njih predstavlja početak šengenske zone. Mađarska pak na granici sa Srbijom gradi 175 kilometara dugi zid.

Upozorio je na dramatično stanje u Srbiji i Makedoniji, dodajući da te dvije zemlje sigurno nisu krive za ono što se događa.

Hrvatski premijer Zoran Milanović odgovarajući na novinarsko pitanje o tome je li Hrvatska spremna na mogućnost prelijevanja izbjegličkog vala na svojim istočnim granicama, s obzirom na mađarski zid koji se gradi na granici sa Srbijom, rekao je da jest, ali da ne očekuje takav razvoj situacije.

Hrvatska pak nikakav zid neće graditi, odrešito je ponovila ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, dodajući da o onima koji grade zidove ne misli 'ništa dobro'.

Austrija, gdje je u četvrtak otkriven kamion s više desetaka mrtvih migranata, ponovila je da EU nije uspjela obratiti dovoljnu pažnju na migrante koji su ušli u zemlje zapadnog Balkana.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na donošenje akcijskog plana i rekla da se zapadni Balkan suočava s 'ogromnim izazovom'. 'Naša je odgovornost pomoći tim zemljama'.

Pozvala je na donošenje zajedničke europske politike o azilantima, te ponovila riječi šefice europske diplomacije Federice Mogherini da je Europska komisija već dogovorila inicijativu, ali da je u konačnici moraju provesti zemlje članice. 'Ako to ne učine, ni EK ne može ništa učiniti'.

Iako je Europska unija već ranije pokušala uvjeriti zemlje članice da prihvate sustav kvota za preuzimanje izbjeglica iz Sirije i Eritrerje taj prijedlog na kraju nije usuglašen.

Njemačka ove godine očekuje 800.000 migranta, što je puno više od bilo koje druge zemlje, dok ih Austrija očekuje 80.000, što je i najveći broj izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.

Merkel i Faymann su na završnoj konferenciji za novinare rekli kako su svi potreseni vijestima o smrti desetaka migranata koji su pronađeni u jednom kamionu u Austriji.

'To nam govori da moramo hitno riješiti pitanje imigracije u europskom duhu, a to znači u duhu solidarnosti', rekla je Merkel.

Faymann je izrazio duboko žaljenje što su ljudi izgubili živote, ali i kazao kako ta tragedija pokazuje koliko je važno zajedno se boriti protiv kriminalaca koji trguju ljudima i zarađuju na njihovoj nesreći, te donijeti obvezujuće kvote za zemlje kako bi se migranti ravnomjerno prihvatili.

Merkel i Faymann ipak nisu propustili govoriti i o temi zbog koje je konferencija i sazvana, približavanju zemalja zapadnog Balkana Uniji.

'Ja želim i ja ću dati perspktivu eurointegracija zemljama zapadnog Balkana koje još nisu članice Unije', kazala je Merkel, pohvaljujući činjenicu da su odnosi među zemljama počeli ići u dobrom smjeru.

Oboje su istakli da se razgovaralo o projektima na polju energetike, prometa, kao i infrastrukturnim projektima i razmjeni mladih.

Izbjeglička kriza: Bukurešt jača sigurnost na granici sa Srbijom

Rumunjska će 'preventivno' pojačati sigurnost na granici sa Srbijom, kamo se slijevaju izbjeglice, rekao je u četvrtak potpredsjednik rumunjske vlade Gabriel Oprea, dodajući da je njegova zemlja i dalje pošteđena takve krize.

'Danas smo odlučili pojačati mjere sigurnosti na granici sa Srbijom kako bismo izbjegli rizik', rekao je Oprea nakon sastanka Državnog odbora za posebne krize, u kojem su čelnici nekoliko ministarstava i čelnici nacionalne sigurnosti.

Tako Rumunjska planira 'pojačati operativne kapacitete' na granici sa Srbijom, napose tehnička sredstva nadzora, kazao je, ne navodeći druge pojedinosti.

Potpredsjednik je dodao da njegova zemlja osigurava 2070 kilometara vanjske granice Europske unije, od čega se četvrtina odnosi na granicu sa Srbijom.

Otkako je Mađarska na granici sa Srbijom odlučila podići ogradu od bodljikave žice kako bi odvratila izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike da preko njezinog teritorija ulaze u Europsku uniju, veća je mogućnost da će pokušati proći kroz Rumunjsku.

Zemlja je zasad pošteđena. 'Rumunjska ne osjeća porast pritiska' što se tiče ilegalnih migranata i tražitelja azila 'zbog pojačanog priljeva migranata zapadnobalkanskom rutom', dodao je Oprea.

Steinmeier i Gabriel: Moramo reformirati Dublinski sustav

Europa mora 'reformirati Dublinski sustav' koji uređuje provjeru zahtjeva za azil u Europi, istaknuli su njemački vicekancelar Sigmar Gabriel i ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u kolumni objavljenoj u europskim medijima u četvrtak.

Stanje u kojemu 'samo neke zemlje članice preuzimaju punu odgovornost neprihvatljivo je koliko i sustav koji teret raspoređuje uglavnom na zemlje na vanjskoj granici EU-a', ocijenili su u toj kolumni objavljenoj u dnevnicima Figaro i Corriere della Sera, u kojoj su prenijeli deset njemačkih prijedloga za migracije.

'Moramo, dakle, reformirati Dublinski sustav kakav je danas na snazi', dodaju dvojica čelnika, smjerajući na europski propis po kojemu se zahtjevi za azil rješavaju u zemlji ulaska izbjeglice.

Berlin je već obustavio primjenu tog propisa, objavivši u utorak da tražitelje azila iz Sirije više neće vraćati na mjesto ulaska.

Gabriel i Steinmeier se usto zauzimaju za uvođenje 'obvezujućih i objektivnih mjerila za određivanje prihvatnih kvota svih zemalja članica ovisno o njihovim kapacitetima'.

'Način na koji smo dosad reagirali ne odgovara ambicijama koje Europa treba imati', istaknula su dvojica čelnika koji se zauzimaju za jedinstvenu 'europsku politiku na polju azila'.

U ponedjeljak su se u Berlinu Francois Hollande Angela Merkel zauzeli za 'jedinstven' odgovor Europske unije na priljev migranata, kako se zemlje članice ne bi više morale same snalaziti pokušavajući riješiti to pitanje.

Steinmeier i Gabriel su usto istaknuli potrebu 'konkretne financijske pomoći' zemljama prvog prihvata, postizanja konsenzusa zemalja EU-a o tome 'koje zemlje iz kojih dolaze izbjeglice smatramo sigurnima' i nužnost da 'ponovni prihvat postane glavno pitanje u našim odnosima s matičnim zemljama' iz kojih dolaze izbjeglice.

Nakon potonuća mnogih brodova s izbjeglicama u Sredozemnome moru, pozivaju da se djeluje jer 'Mediteran ne smije postati golemo groblje očajnih migranata'.

'U pitanju je humanitarna baština Europe pa čak i samo naše europsko shvaćanje čovjeka', upozorili su.