Od srpnja 2013. do rujna ove godine čak 947 liječnika zatražilo je od Hrvatske liječničke komore potvrde potrebne za odlazak na rad u inozemstvo, a točne podatke koliko je liječnika otišlo iz svih segmenata zdravstvenog sustava trenutno nema nijedna institucija. Procjena je da je u zadnje dvije godine iz Hrvatske otišlo 300 liječnika, priopćili su iz Hrvatske liječničke komore (HLK)
Prema podacima o broju liječnika (EUROSTAT-a za 2014), Hrvatska zaostaje za zemljama EU-a s obzirom da je u njima prosjek 3,4 liječnika na 1.000 stanovnika dok u Hrvatskoj taj prosjek iznosi 2,9 liječnika na isti broj stanovnika, naglasak je to predavanja koje je održao Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore, u sklopu simpozija Udruge poslodavaca u zdravstvu, navode iz HLK. Tema dvodnevnog simpozija, koji se održava u Opatiji, je 'Zdravstvena politika (2016-2020) i analiza poslovanja zdravstvenih ustanova u 2015'.
'HLK je među prvima istaknuo problem trenutnog i budućeg nedostatka liječnika, odnosno nedostatka liječnika pojedinih specijalnosti. Ulazak Hrvatske u EU pozitivno se odražava na liječničku profesiju, no negativno na hrvatski zdravstveni sustav. Većom mobilnošću unutar EU-a olakšan je hrvatskim liječnicima pristup edukaciji i tržištu rada Europske unije. Stoga je logično došlo do povećanja trenda odlaska liječnika u inozemstvo i to posebno deficitarnih specijalnosti (anesteziolozi) te mlađih liječnika (do 36 godina) koji su tek postigli sve potrebne stručne kvalifikacije', naglasio je Goluža. Hrvatska liječnička komora vidi rješenje problema odlaska liječnika u poboljšanju uvjeta za život i rad liječnika u Hrvatskoj. Zabrinjava spoznaja da aktualna zdravstvena administracija još uvijek nije poduzela konkretne, poticajne mjere da se zaustavi taj negativni trend, upozoravaju iz HLK. Nužno je, smatraju, osigurati veću mogućnost zapošljavanja mladih liječnika nakon stjecanja stručne kvalifikacije, osigurati poticaje za zapošljavanje u ruralnim područjima, osigurati bolje vrednovanje rada, omogućiti ostvarenje profesionalnih ambicija te podići opći društveni ugled liječnika.
Postoji i određeni interes stranih liječnika za rad u Hrvatskoj. 'Iz zemalja izvan EU-a i Europskog gospodarskog prostora(EEA) u sustav hrvatskog zdravstva do sada je ušlo 28 liječnika. Interes za profesionalni liječnički angažman u Hrvatskoj dosad je iskazalo 132 liječnika iz trećih zemalja, no priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija u RH neprimjereno je dug i administrativno kompliciran proces te je otežan pristup tržištu rada. Komora ima rješenja za pojednostavljenje procesa', naglasio je Goluža. Pri tome je objasnio da su nužne promjene i usklađivanje s odredbama Direktive EU 2005/36/EZ svih nacionalnih zakonskih propisa kojima se uređuje ulazak liječnika iz inozemstva. Prema prijedlogu Komore, ona bi bila jedinstveno prvostupanjsko tijelo nadležno za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (ISK) po automatskom i općem postupku, a potrebno je i izricanje kompenzacijske mjere (npr. polaganje ispita ili rad u praksi) nakon ukupne procjene stručnih kvalifikacija podnositelja zahtjeva. Također, dodao je Goluža, liječnicima kojima je izrečena kompenzacijska mjera potrebno je omogućiti rad u sustavu zdravstva RH pod nadzorom mentora.
