U priopćenju iz Tiskovnog ureda HBK stoji kako je na susretu vladalo bratsko ozračje, ispunjeno srdačnošću i međusobnim povjerenjem.

Na susretu su bili: mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, episkop gornjokarlovački Gerasim Popović, episkop slavonski Jovan Ćulibrk, episkop dalmatinski Nikodim Kosović te episkop osječko-poljski i baranjski Heruvim Đermanović.

Uz domaćina, požeškog biskupa Škvorčevića, iz HBK na susretu su bili: zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, predsjednik Biskupske komisije HBK za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom Marin Barišić; đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić te hvarski biskup i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Susret biskupa i episkopa u službi promicanja otvorenosti i povjerenja

Biskup Antun Škvorčević izrazio je uvjerenje da je taj skup episkopa i biskupa susret jer se na njemu ostvaruje ono raspoloženje koje sv. Pavao preporučuje Kološanima.

"Apostol ih uvjerava kako kod onih koji vjeruju u Krista 'više nema Grk – Židov, obrezanje – neobrezanje, barbar – skit, rob – slobodnjak, nego sve i u svima – Krist'. Zatim nastavlja: 'Zaodjenite se, dakle - kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni - u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge praštajući ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi! A povrh svega – ljubav! To je sveza savršenstva. I mir Kristov neka upravlja srcima vašim - mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite!'" (Kol 3, 11-15)

Biskupi i episkopi u razgovoru su istaknuli važnost svojih susreta u službi promicanja otvorenosti, povjerenja, dobrohotnosti, razumijevanja i uklanjanja predrasuda.

Istaknuli su da je u Hrvatskoj na javnoj sceni velika količina negativnih stajališta, zlonamjernih pristupa, bavljenja negativnostima drugih, a prelaženja preko vlastitih, što razdvaja ljude, stvara nepovjerenje i udaljuje jedne od drugih.

Biskupi i episkopi zauzeli su se za evanđeoska polazišta u međusobnim odnosima i djelovanju, za zajedničke nastupe u hrvatskoj javnosti kako bi ohrabrili vjernike da promiču zajedništvo iznad svake nacionalne i političke isključivosti.

Razgovarali su o više aktualnih pitanja iz javnog života, ponajviše s obzirom na rasprave o stradanjima mnogih ljudi u Drugome svjetskom ratu i neposredno nakon njega, te o još neizliječenim ranama koje je u dušama mnogih ostavio rat od 1991. do 1995., i Hrvata i Srba, osobito onih čiji su najbliži ubijeni ili su nestali.

O tom su biskupi i episkopi dali posebnu izjavu.

Zajednička izjava biskupa i episkopa

"Mi, katolički biskupi i episkopi Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj na poziv požeškog biskupa Antuna Škvorčevića susreli smo se u Biskupskom domu u Požegi 17. siječnja 2019.

U božićnom ozračju, pred početak Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana, posvjedočili smo zajedničku vjeru u istoga Gospodina Isusa Krista koji 'sebe dade za nas' (Tit 2,14), izrazili jedni drugima poštovanje, podijelili radosti i nade, poteškoće i probleme zajednica koje predvodimo. Izrazili smo uvjerenje kako nijedna strategija, usmjerena protiv drugog čovjeka, naroda ili crkve ne može biti uspješna jer nije u skladu s Božjim naumom o čovjeku i njegovom pobjedom nad zlom i smrću, ostvarenom u Isusovoj ljubavi na križu.

Spomenuli smo se teških stradanja srpskoga i hrvatskog naroda te drugih građana Hrvatske tijekom nedavne prošlosti u ratnim sukobima, progonima i ubijanjima, uzrokovanima mržnjom. Svjesni smo da međusobnim optuživanjem, manipuliranjem povijesnom istinom, interpretacijom ratnih događaja za dnevno-političke svrhe, vrijeđanjima i ponižavanjima zbog pripadnosti određenoj naciji ili vjeri ostajemo zarobljenicima prošlosti i gubitnicima u sadašnjosti.

Zauzimamo se da se znanstveno istraži i argumentirano utvrdi istina o stradanju za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u vrijeme rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. kako bi se prestalo licitirati s brojem stradalih te kako bi im se vratilo dostojanstvo koje imaju kao žrtve.

Duboko žalimo svaku nedužnu žrtvu bilo kojeg naroda, vjere ili političkog nazora iz naše nedavne prošlosti, te svjedočimo da sve zlo i nepravde nanesene njima 'nadmoćno pobjeđujemo u Onome koji nas uzljubi' (Rim 8,37).

Polazište našega pastirskog djelovanja u hrvatskome društvu jest čvrsto uvjerenje da nas je Bog 'pomirio po Kristu i povjerio nam službu pomirenja' (2 Kor 5,18). Stoga molimo da se na nama ostvari Isusova riječ: 'Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan' (Lk 6,36), da svojim praštanjem budemo veći od počinjenog zla koje nas je ponizilo, te bez osvetničkih misli i osjećaja mržnje u čistom pamćenju čuvamo spomen na nedužne žrtve, liječimo ranjene duše, promičemo povjerenje i razumijevanje među pojedincima i narodima i na taj način evanđeoskim putem postavljamo čvrste temelje boljoj i pravednijoj budućnosti u našoj domovini za svakog čovjeka.

Neka Gospod blagoslovi naše bratske osjećaje, dobrohotne misli i iskrene nakane", stoji u zajedničkoj izjavi biskupa i episkopa sa susreta u Požegi.