U Županiji najbolje rezultate postižu otočani, oni su na oko 53 posto, slijedi priobalje s 34 posto, a najmanje je razvijen sustav u Gorskom kotaru jer se ondje odvojeno prikuplja oko 24 posto otpada, no, na tom području ga se najmanje i stvara, rekao je pročelnik Sanjin Vranković.

Najbolji rezultati su postignuti u Klani i Omišlju, koji su ostvarili cilj od 60 posto odvojeno prikupljenog otpada, dok se u ostalim lokalnim jedinicama na Krku ostvaruje oko 57 posto pa se očekuje da će i oni uskoro ostvariti taj cilj. Značajno povećanje odvojenog prikupljanja lani je bilo u Kostreni, Viškovu, Kastvu, Bakru, Kraljevici, Vrbovskom, Fužinama i Općini Vinodolskoj.

Vranković je podsjetio da je lani stupio na snagu novi Zakon o gospodarenju otpadom te da Županija izrađuje novi plan.

Glavni trendovi u 2023. su nastavak razvoja sustava odvojenog prikupljanja otpada, najčešće sustavom „od vrata do vrata,“ smanjenje ukupne količine prikupljenog komunalnog otpada, značajno povećanje kućnog kompostiranja, daljnji razvoj sustava obrade otpada.

Sve lokalne jedinice su prilagodile svoje cjenike pa građani sada plaćaju cijenu prema volumenu odnosno broju pražnjenja spremnika, rekao je.

Pokrivenost kućanstava i gospodarstva uslugom prikupljanja i odvoza otpada je 100 posto, u Županiji je izgrađen prvi i u funkciji je centar za gospodarenje otpadom, u koji se dovozi otpad, te sve planirane pretovarne stanice.

Miješanog komunalnog otpada je lani prikupljeno oko 5,5 tisuća tona manje ili 6,5 posto manje nego prethodne godine.

Sustav gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji se i dalje razvija, trendovi su pozitivni, a cilj je ostvariti sve iz plana gospodarenja otpadom, zaključio je Vranković.