Nedjeljni izbori su vladajućoj koaliciji osigurali mandat za sljedeće četiri godine i mogućnost da nastavi s provedbom dugoročnih projekata, rekao je Ponta (40) nakon što su izlazne ankete pokazale jasnu pobjedu njegove Socijalno-liberalne unije (USL).

Prema anketama, USL je osvojio između 54 i 58 posto glasova birača, što će mu osigurati premoćnu većinu u parlamentu.

Premda bi rumunjski predsjednik Traian Basescu mogao mandat za sastav vlade ponuditi nekom drugom čelniku pobjedničke koalicije, Ponta je najavio da će on predvoditi vladu u sljedeće četiri godine.

‘Imamo golemu prednost. Od sutra možemo razgovarati o projektima za sljedeće četiri godine ... jer ćemo imati mir i stabilnost’, rekao je Ponta, prenosi Reuters.

U USL-u su socijaldemokrati premijera Ponte, liberali (PNL) koje vodi Crin Antonescu, te mala konzervativna stranka PC.

Očekuje se da će koalicija i nakon izbora imati težak suživot s konzervativnim predsjednikom Basescuom, kojemu mandat ističe 2014.

Promatrači očekuju nastavak političkih kriza nakon ljetošnje kada je Basescu za dlaku izbjegao gubitak dužnosti pošto na referendum kojim je trebalo potvrditi njegovu smjenu nije izašla potrebna većina od sedam milijuna birača.

Koalicija USL osvojila je vlast nakon pada vlade desnog centra, ali je razbjesnila Bruxelles i Washington pritiscima na ustavni sud, pokušajima izmjene izbornih lista nakon izbora i drugih nedopuštenim metodama kojima je nastojala smijeniti 61-godišnjeg Basescua.

Na nedjeljnim izborima je oko 18 milijuna rumunjskih birača bilo pozvano izabrati sedmi po redu saziv parlamenta nakon pada komunističke diktature 1989.

Za dvodomni parlament od ukupno 452 mjesta, 315 u donjem domu i 137 u senatu, natjecao se 2.451 kandidat.
Rumunjska je druga najsiromašnija zemlja EU-a s velikim imovinskim razlikama između sela i grada.

Prosječna plaća iznosi 350 eura, a minimalna 130 eura.

Nakon devet godina dinamičnog rasta, Rumunjsku je 2009./2010. pogodila jedna od najtežih kriza unutar EU-a. Zahvaljujući zajmu MMF-a i EU-a provela je oštru štednju i obnovila rast 2011. Njezin je dug u kategoriji umjerenih u odnosu na druge europske zemlje, oko 36 posto BDP-a.