U Hrvatskom saboru održat će se svečanost obilježavanja 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog islama u Republici Hrvatskoj, kojoj će nazočiti najviši državni dužnosnici, predstavnici Islamske zajednice u Hrvatskoj i drugi gosti. Muslimani danas obilježavaju stoljeće službenog priznanja u Hrvatskoj, pa premda čine svega 1,5 posto stanovništva u zemlji, baštinici su najuspješnije integracije muslimanske manjine u Europi, ističu islamski prvaci u Hrvatskoj i stručnjaci
Na svečanosti će govoriti predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner i predsjednik Vlade RH Tihomir Orešković te predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftija dr. Aziz efendija Hasanović.
Na svečanosti će biti dodijeljene i povelje utemeljitelja Islamske zajednice za izniman doprinos utemeljenju, razvoju i jačanju te kontinuiranom naporu na promicanju misije i vizije Islamske zajednice u Hrvatskoj, priznanja za posebni doprinos razvoju Islamske zajednice u Hrvatskoj i druga priznanja. Uz premijera Oreškovića na svečanom obilježavanju 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog islama u Republici Hrvatskoj sudjelovat će i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, potpredsjednik Božo Petrov te ministri Miro Kovač i Zlatko Hasanbegović.
U Hrvatskom saboru 27. travnja 1916. donesen je zakon o priznavanju islama kao ravnopravne vjere na području Hrvatske, četiri godine nakon što je to učinila Austrija i godinu nakon Ugarske. Od drugih europskih zemalja Belgija je to napravila 1974. a Španjolska 1992. godine.
Prema zadnjem popisu u Hrvatskoj se 62.977 građana izjasnilo kao muslimani. Etnički među njima je najviše Bošnjaka, 27.959, Hrvata 9.647, Albanaca 9.594, „nacionalnih muslimana“ 6704, Roma 5039 i niz drugih etničkih skupina.
Muslimani su u Hrvatskoj organizirani u 15 medžlisa, teritorijalnih jedinica stavljenih od džemata. Najviše vjersko i administrativno tijelo Islamske zajednice (IZ) u Hrvatskoj je Mešihat na čijem je čelu muftija Aziz Hasanović. On je 2012. naslijedio muftiju Ševku Omerbašića, koji je islamsku zajednicu vodio od kraja osamdesetih godina, najprije Hrvatske i Slovenije, a potom Hrvatske do svog umirovljenja.
