Posao Gilberta Tenea nije bio jednostavan ni prije korone. Međutim sada je ovom liječniku iz Kameruna mnogo teže. 'Ljudi više ne žele dolaziti u bolnicu', žali se u intervjuu DW-u. Više od polovine inficiranih HIV-om, koji su pod terapijom, zbog straha od korone ne dolaze na redovne kontrole. 'Više im ne možemo prepisivati lijekove i savjetovati im kako da se zaštite', kaže Tene.

Kada dođu, bude kasno...

Osobe inficirane virusom HIV-a uz upotrebu lijekova mogu živjeti i desetljećima, a da pritom ne dobiju AIDS. Ali bez lijekove prijete fatalne posljedice. Teneova kolegica iz Južnoafričke Republike Zolelwa Sifumba gleda to svaki dan. 'Mnogi ljudi više ne dolaze na kontrolu. Kada dođu, bude kasno i umiru', kaže Sifumba, liječnica koja se u provinciji Kwazulu-Natal brine o zaraženima HIV-om.

Situacija je poboljšana posljednjih godina u istočnoj i jugoistočnoj Africi. Ova regija dugo je slovila kao globalno žarište zaraze, ali to je prošlost. Organizacija Ujedinjenih naroda UNAIDS 2008. je objavila da je stopa novih zaraza za šest godina opala za trećinu. Broj smrtnih slučajeva smanjen je za čak 40 posto. Ali AIDS ipak neće biti iskorijenjen do 2030., kako je bilo planirano. 'Epidemija koronavirusa još nas više udaljava od našeg cilja', kaže Winnie Byanyima, direktorica UNAIDS-a.

A koliko je daleko od cilja, izračunali su njeni stručnjaci: zbog djelovanja pandemije koronavirusa na globalnoj razini HIV-om bi se moglo dodatno zaraziti 290.000 ljudi, a više od 148.000 njih umrijeti od posljedica infekcije.

Liječnici u stanju pripravnosti

Nije to samo zato što zaraženi HIV-om strahuju od odlaska u bolnice. 'Podaci pokazuju da je povećano nasilje nad ženama i djevojčicama dok su škole bile zatvorene. Seksualno nasilje najvažniji je uzrok novih infekcija, posebno u Africi', kaže Byanyima. Otkako je izbila pandemija koronavirusa, sve je manje ljudi koji se testiraju na HIV. Trudnice također. A time je povećan rizik da se zaraze i njihove nerođene bebe.

Istodobno, zdravstveni sustavi u Africi našli su se pod golemim pritiskom zbog koronavirusa. Još od samog početka pandemije u mnogim zemljama nedostaje liječnika i drugog medicinskog osoblja, a koje je i samo u velikoj opasnosti od zaraze. 'Zbog nedostatka zaštitnog materijala za prevenciju zaraze mnogi zdravstveni radnici su se zarazili i umrli te se nedostatak medicinara samo povećava', kaže južnoafrička liječnica Sifumba.

Afrički aktivisti u borbi protiv AIDS-a strahuju od još jedne posljedice pandemije Covida-19. Alarmiran je i globalni Fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Fond osnovan 2002. kao partnerstvo između vlada, koncerna i međunarodnih organizacija koristi 20 posto ukupnih sredstava za borbu protiv pandemije AIDS-a. Ali od ove godine podržava i svoje partnerske zemlje u borbi protiv korone.

'Noćna mora mi je scenarij po kojem bi Fond u budućnosti trebao biti zadužen i za Covid, a s istim budžetom kao danas. To bi trebalo značiti da bismo u borbi protiv ove četiri bolesti neznatno napredovali, a više ljudi bi umiralo', kazao je direktor Fonda Peter Sands.

Sada su na potezu vlade. A vlade država širom svijeta bave se problemima u vlastitom dvorištu i ekonomskim posljedicama pandemije, kao i porastom državnih dugova.