Riječ je o bivšem skladištu Ine gdje postoji kompletna infrastruktura, čvrsti objekti i dva kolosjeka, navode u MUP-u. Na taj će se način omogućiti bolji prijevoz izbjeglica, koje pritom neće kisnuti niti se smrzavati. U MUP-u ističu da će prihvatni centar Opatovac raditi sve dok se ne uredi tranzitni centar u Slavonskom Brodu.

Gradska uprava Slavonskoga Broda ne očekuje nikakve probleme u vezi s uspostavom zimskog tranzitnoga centra za izbjeglice u tome gradu, izjavio je gradonačelnik Mirko Duspara i istaknuo kako su Brođani pokazali svoju humanost i u težim, ratnim uvjetima.

'Iako Vlada još nije donijela službenu odluku, ako tranzitni centar za izbjeglice uistinu bude organiziran u Slavonskom Brodu, Gradska uprava poduzet će sve u okviru svoje nadležnosti kako bi se odluka provela, a da se pri tome ni na koji način ne ometa normalno funkcioniranje grada', stoji u objavi na mrežnoj stranici Grada Slavonskog Broda.

'Mi još nemamo službenu informaciju. O izviđanju lokacije Ininog skladišta na Bjelišu, informiran sam sinoć od strane Hrvatske vojske. Prostora ondje ima za grijane šatore ili kontejnere. Premda se razmatrala i lokacija u Varaždinu, prednost ove u Slavonskom Brodu je što se nalazi na rubu grada i povezana je s glavnim prometnicama - i cestom i željezničkim kolosjekom. Vojska i policija u kampu u Opatovcu odlično obavljaju posao pa ne očekujemo ni ovdje probleme. Posebno jer se ljudi u kampu zadržavaju najduže 15-16 sati, a nakon toga odlaze prema granici', rekao je Duspara.

'Prije svega treba reći da su Brođani tijekom rata pokazali svoju humanost, kada su u svoje kuće i u daleko težim uvjetima primili daleko veći broj izbjeglica', rekao je Duspara, ponavljajući da otvaranje Tranzitnog centra ne bi trebalo negativno odraziti na život u Slavonskom Brodu.

Na službenoj web stranici Grada Slavonskog Broda objevljeno je da su potencijalnu lokaciju za tranzitni centar u bivšem Ininom skladištu naftnih derivata u industrijskoj zoni Bjeliš obišli predstavnici Hrvatske vojske, Policijske uprave brodsko-posavske, Ine, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Slavonski Brod i gradskog komunalnog poduzeća Vodovod.

Od početka izbjegličke krize, 16. rujna, na područje Hrvatske ušlo je više od 157.000 migranata, od kojih je većina na putu prema željenim odredištima prošla kroz privremeni prihvatni centar Opatovac.

Opatovac - i dalje na dan četiri-pet tisuća novih izbjeglica

'Od ponoći do devet sati u Hrvatsku je ušlo 1869 migranata, a trenutačno ih je u prihvatnome centru oko 900', rekao je u ponedjeljak glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Domagoj Džigumović, dodajući da ih u Hrvatsku i dalje na dan ulazi između četiri i pet tisuća.

Tijekom nedjelje u Hrvatsku su ušla 5732 migranta koji su nakon registracije u prihvatnome centru u Opatovcu prevezeni na željeznički kolodvor u Tovarnik, odakle su vlakom stigli na granični prilaz s Mađarskom. Dio izbjeglica iz Opatovca autobusima je prevezen prema graničnome prijelazu Baranjskome Petrovu Selu.

Među izbjeglicama koje su u ponedjeljak oko podneva ušle u Hrvatsku preko Bapske je i Jakub Sulejmani, koji je u prihvatni centar u Opatovcu došao sa sedam članova obitelji. Po vlastitim riječima, bježi iz Iraka jer u toj zemlji više ne nalazi perspektivu za sebe i obitelj te se nada kako će novi dom pronaći u Njemačkoj. Najveći problem tijekom dugog putovanja je hladno vrijeme te se dio obitelji prehladio.

U prihvatnome centru u Opatovcu bila je i talijanska novinarska ekipa koja od Turske kamerom prati sirijskog izbeglicu koji, po riječima prevoditeljice za arapski jezik iz Beograda Marice Rakičević, putuje s njim. U nedostaku novca on je od turske do grčke obale preplivao, a talijanska ga je ekipa pratila iz broda.

'Namjera nam je pratiti ga sve do Njemačke, do kamo odluči otići i o njegovu putu napraviti reportažu', rekla je Rakičević, koja izbjeglički val s Bliskog istoka u Europu prati već dvije godine te ne misli da će on tako brzo prestati.

'Mislim da će ovo još dugo potrajati, sve god Europa ne zatvori vrata. Još dva milijuna njih u Turskoj je spremno krenuti i mislim da ih u tome neće zastaviti ni nadolazeća zima', rekla je Rakičević.

Po njezinim riječima, od Atene do granice s Makedonijom izbjeglice putuju prilično ležerno, autobusima i bez veće gužve. Nakon što prijeđu makedonsku granicu, autobusima idu do Tabanovaca, posljednjeg mjesta u Makedoniji, odakle su prisiljeni pješice proći desetak kilometara preko makedonsko-srbijanske granice.

Izbjeglice od Turske do Grčke stižu brodovima i gumenim čamcima, za što plaćaju oko 2000 eura po osobi.

'To su čamci na napuhavanje u koji stane deset do petnaest osoba, ali u njih natrpaju dvostruko više, s pojasevima za spašavanje koji su toliko tanki da ne mogu izdržati teret odrasle osobe. Najčešće ih prije Grčke obale susretne grčka ophodnja, a da ih ne bi vratili, izbjeglice sami probuše čamac kako bi ih morali spašavati.

Kada stignu u Srbiju do Miletovca, uzmu obično taksi kojim putuju do Preševa i tamošnjega izbjegličkog centra, ispred kojega po nekoliko sati čekaju na registraciju kako bi dobili potvrdu kojom u roku od 72 sata moraju napustiti Srbiju, što oni i čine', rekla je Rakičević i dodala kako su u početku izbjegličkog vala ljudi iz svojih zemalja uglavnom bježali zbog rata i nesreće koja ih je pogodila, a sada, kako joj se čini, prevladavaju ekonomski migranti.

Isto tako, mnogo je onih koji dolaze iz zemalja koje nisu pogođene ratom, rekla je Rakičević i dodala kako među izbjeglicama ima osoba koje raspolažu novcem te da je među njima velik broj muškaraca mlađe dobi koji uglavnom odlaze kako bi izbjegli rat.