Premda je HDZ izgubio izbore za gradonačelnika, ovo je najbolji rezultat HDZ-a na lokalnim izborima u Splitu od osnutka. Nakon debakla zbog Sanadera i loših rezultata prije četiri godine, možemo li ustvrditi da se splitski HDZ konsolidirao?

Rezultat koji smo postigli pokazatelj je našeg rasta i snage. Tome treba dodati da je postignut u vrlo nepovoljnim okolnostima: potpunoj nenaklonosti medija, konkurenciji prema bliskom profilu birača g. Keruma, g. Grubišića i gđe Visković i debija gđe Puljak. Našemu rezultatu treba dodati i otvorenost koju smo pokazali, te zrelu koaliciju šest domoljubnih stranaka koju smo postigli, učvrstili, pa i potencijalno proširili. Ili drukčije rečeno: dali smo Splitu da politički prodiše punim plućima.

Željko Kerum ovih dana spominje predizborni dogovor HDZ-a i HGS-a koji ste vi navodno izigrali? Govori li Kerum istinu i zašto tako govori?

Vjerujem da je dovoljno reći, što i jest činjenica, da se nismo uspjeli dogovoriti i da nikakav dogovor nije postignut. To, međutim, nije razlog za dodatne javne rasprave, a kamoli obračune, ili neko zlopamćenje.
Mi smo kao stožerna stranka pokazali širinu i pozvali sve srodne narodnjačke, demokršćanske i pravaške opcije na suradnju, iz čega se rodila koalicija hrvatskoga zajedništva. Oni koji se nisu priključili ne trebaju kukati i tražiti na krivom mjestu razloge lošijeg rezultata.

Jeste li bili na tom spominjanom sastanku ili dogovoru u Dugopolju u konobi Ljube Marasovića, člana HDZ-a?

Bio sam. Bio je to ugodan sastanak, kao što su bili i oni i sa svim drugim političkim opcijama koje dijele isto biračko tijelo.

Kada vas Željko Kerum napada, govori li on samo u svoje ime ili u ime vaših protivnika u županijskom HDZ-u ili vrhu stranke?

Ne osjećam da me g. Kerum napada, a najmanje da bi to govorio u ime nekih mojih imaginarnih ili stvarnih protivnika iz stranke. Željko Kerum nije čovjek bez iskustva, i ne vodi on tuđe brige. Osim toga, znam i sam vrlo dobro kakav je odnos prema meni u našoj stranci, pa i iz samog vrha.

Vjekoslav Ivanišević je imao odličnu podršku u anketama dok niste zaoštrili retoriku i okupili tvrdu desnicu? Čija je to bila inicijativa?

G. Ivanišević je najveću podršku birača, računajući i ankete, dobio u drugom izbornom krugu. Osim toga, g. Ivanišević je osoba koja ima svoj integritet i apsolutno je bio suglasan s potezima koje smo povlačili, uključujući i članove naše koalicije. A što se retorike tiče, ovdje je riječ da se nameće neka kvalifikacija čisto kao kontinuitet etiketiranja u javnosti. Naša retorika je dio našeg identiteta i vrijednosnih preferencija kao demokršćanske, narodnjačke stranke.

Hoće li vam se u konačnici isplatiti naglašeno desni kurs splitskog ogranka HDZ-a, a koji nikako nije u skladu s uljuđenom i građanskom političkom retorikom koju smo primjerice čuli pred ove izbore od Vjeke Ivaniševića?

Gospodin Ivanišević je naš ugledni član i mi smo ga angažirali upravo stoga što je on identitetski čovjek koji je, zajedno s čitavim svojim timom, označio i radio ovu kampanju na jedan novi, neobičan način. I to je naš 'naglašeno desni kurs' splitskoga HDZ-a. A da smo uspjeli, tih nekoliko stotina glasova, koji su nas dijelili od pobjede u gradu, onda bi se tek vidjelo kakav je to okrutni, neviđeni 'desni kurs' HDZ-a u Splitu.

Vaš stav o pravima pripadnika LGBT zajednice je sažet u sedam točaka koje ste javno iznijeli u nedjelju. O tome bi se dalo polemizirati, ali zadržali bismo se na prvoj točki u kojoj vi povorku i borbu jedne manjinske skupine za svoja prava nazivate 'paradom homoseksualaca' i smatrate da nemaju prava na organiziranje povorke. Nije li to dovoljan razlog da se ta manjina osjeti diskriminiranom?

Nisam niti mislio nešto slično kao odgovoran čovjek i predsjednik splitskog HDZ-a. To je njihovo zakonsko, građansko pravo. A sama riječ 'parada', što i sami znate, plasirana je iz samih medija kao najčešći pojam.

U svojemu očitovanju nikoga nisam omalovažavao, a još manje diskriminirao. U povorci su bili, očito, naši sugrađani, pa i moji susjedi, po logici stvari. Osobno, štoviše, mislim da se puno jednostavnije, puno učinkovitije, sva prava i sve regulative ostvaruju mirnim, redovnim putem koji treba biti karakterističan za demokratsku praksu. Općenito, ne volim parade i takve demonstracijske, prijeke načine komuniciranja. Druga je stvar što parada stvarno traži i koji joj je stvarni učinak na ljepotu i mir življenja građana Splita. Ili, kakav je to način da se traži nešto što su definirali milenijski odnosi i praksa, ona običajna i legislativna?

Za mene je tu riječ o različitim stvarima i odnosima - onih što traže i onih što ih život uređuje od samog svojega početka. Mislim da će perspektiva koja je pred nama to i potvrditi. A to je da ne treba rušiti, i da se ne može rušiti ono što je afirmirano životom. Jednostavno, treba dograditi ono što nedostaje u regulativi ljudskih odnosa, ovoga puta istospolnih, ali prirodu nitko nema pravo mijenjati, niti je može promijeniti, niti to drugima smije nametati.

Temeljna načela i teorija demokracije poučavaju da je bit demokracija poštovanje prava manjina, a ne diktat volje većine. LGBT zajednica je nedvojbeno manjina u našem društvu. Čemu toliki strah od njih?

Ta fraza je proizvoljna i ovdje nije neprimjerena. Između ostaloga, Europski je sud presudio da brak nije ljudsko pravo. Ne radi se o poštivanju prava manjine, nego o agresivnom traženju manjine da se nešto dovodi u pitanje što postoji toliko epoha.

Traži se da ono što nikad nije postojalo i ne postoji u društvenoj konstituciji i praksi, što je u neskladu s prirodnim zakonima i što ugrožava same temelje društva, bolje reći života kojega živimo. Dakle, nikakvo pravo LGBT udruga ne smije se dovoditi u pitanje, samo je bitno znati da je ovdje riječ o različitim stvarima, različitim fenomenima.

Zašto pripadnici LGBT zajednice ne bi trebali imati ista prava kao i svi drugi građani?

Svi imamo (jednako i jednaka!) ljudska prava i trebamo se upitati: zašto bi prava te manjine bila razlogom da se ukine pravo većine (ili manjine, ili mene takvoga kakav jesam) da upotrebljavamo i živimo sa značenjem pojmove otac i majka, brak, obitelj, i sve temeljno što određuje odgovornost prema životu i budućnosti. Zato, što sam rekao i u prethodnom odgovoru, postoji regulativa koja će odrediti pravo i korištenje prava na različitost, o čemu je ovdje prije svega riječ, a ne koja će uništiti živote ljudi koji drukčije misle, osjećaju, vjeruju i žive.