Na splitskoj Pjaci, glavnom gradskom trgu, svečano je otvorena ploča u spomen na tragičan događaj iz lipnja 1942., kada je skupina fašista devastirala obližnju židovsku sinagogu i upravo ondje na lomači spalila sve predmete iz nje. Svečanost su organizirali Grad Split i Židovska općina, a nazočili su gradonačelnik Andro Krstulović Opara i veleposlanica Izraela Zina Kalay Kleitman te predstavnici svih glavnih vjerskih zajednica - izuzev Katoličke crkve
Tportal je dobio potvrdu da je zajednička pozivnica Grada i Židovske općine upućena i na adresu Splitsko-makarske nadbiskupije, kao i da je u povratnom smjeru stigla informacija da nitko iz Crkve neće moći prisustvovati svečanosti. Njihov izostanak bio je još uočljiviji jer su u mnoštvu uzvanika na Pjaci, između ostalih, bili glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Splitu Vahid ef. Hadžić, kao i predstavnici Pravoslavne crkve, protojerej Milorad Đurđević i jerej Milan Kadijević.
U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji za tportal su neodazivanje objasnili silnom prezauzetošću apsolutno svih odgovornih. 'Poziv smo dobili tek prije dva dana, doslovno u posljednji trenutak, a već prije smo imali dogovoren sastanak glavnog organizacijskog odbora Susreta hrvatske katoličke obitelji', tvrdi generalni vikar, mons. Miroslav Vidović.
'Javili smo da nam je žao'
'Javili smo se u Grad i kazali da nam je doista žao, ali da imamo odgovornost za pripreme ovog velikog događaja i da nam vrijeme doslovno leti. To je bio jedini i isključivi razlog nedolaska, ne bismo voljeli da se protumači drugačije. Sa židovskom zajednicom imamo dobre odnose', dodao je vikar. Upitali smo ga i kako se dogodilo da ama baš nitko iz Crkve nije mogao prošetati do obližnje Pjace, pa je odgovorio da je to jednostavno tako.
'Svi odgovorni morali su biti na sastanku i referirati svoj dio, od nadbiskupa, preko mene, do monsinjora Aničića i katedralnog župnika', zaključuje Vidović.
Povijest židovske zajednice u Splitu seže još u 7. stoljeće, a njihov broj postaje značajan u 16. stoljeću, kada čine važan dio društvenog i gospodarskog života u gradu. Kao malo gdje u Europi, Židovi u Splitu nikada nisu živjeli ograđeni i izolirani u getu.
Zlodjela nad njima započinju talijanski fašisti 1942. godine događajem na Pjaci, a godinu kasnije pod nacističkom okupacijom u logorima i krematorijima ubijeno je 115 od njih ukupno 284. Zajednica danas broji stotinjak članova.
'Zaustaviti potiskivanje memorije'
'Ova ploča uspomena je na događaj 12. lipnja 1942. godine, kada je skupina fašista devastirala i opljačkala sinagogu. Sve stvari izbacili su na trg i napravili lomaču oko koje su plesali', kazala je predsjednica splitske Židovske općine Ana Lebl. Veleposlanica Izraela Zina Kalay Kleitman primijetila je da je obilježavanje tragičnog događaja važno ne samo za Split, nego i cijelu Europu.
'Važno nam je zaustaviti potiskivanje memorije i rana koje su prouzročili mržnja i zlo, kako se ništa slično više nikada ne bi ponovilo ne samo Židovima, nego apsolutno nikome', kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.