Visoke temperature u Hrvatskoj u petak su se penjale i do 38 stupnjeva. Najtoplije je bilo u Kninu i Rijeci gdje je izmjereno 38 stupnjeva, u Osijeku, Pazinu, Slavonskom Brodu i Županji 37. Stupanj manje izmjereno je u Malom Lošinju, Sinju, Sisku, Kutjevu te na zagrebačkom Griču.
'U subotu je vrhunac toplinskog vala i u većini Hrvatske temperature će biti više od 35 Celzijevih stupnjeva, a dosezat će i do 40 stupnjeva. Ponegdje možda u Dalmatinskoj zagori, ali i u istočnoj Slavoniji i više od 40. Treba reći da to nisu neuobičajene temperature u našim krajevima. Bilo ih je i u ranijim godinama. Treba spomenuti 2003., 2012., 2017. godinu kada su vrućine bile isto tako velike', rekla je u Dnevniku HTV-a, dr. sc. Branka Ivančan Picek, ravnateljica DHMZ-a te dodala kako će možda u Dalmatinskoj zagori biti maksimum koji je u Hrvatskoj od 42,8 stupnjeva izmjereno 1981. godine u Pločama.
Današnja i sutrašnja noć neće biti podnošljivije, dapače, bit će još toplije, pogotovo na Jadranu gdje se temperature neće spuštati ispod 25 Celzijevih stupnjeva. 'U subotu se u poslije podnevnim i večernjim satima približava manja količina vlažnog zraka što će povećati vlagu u zraku i podnošljivost ovih temperatura bit će manja', rekla je.
Ivančan Picek naglašava kako nam priroda poručuje da dolazi vrijeme kada možemo očekivati još više ekstrema. Kako kaže, globalna temperatura je prošle godine porasla za 1,1 Celzijev stupanj.
'To je znak da je atmosfera spremnija primiti barem 7 posto vlage više nego što je to bilo normalno u prošlosti. To opet znači više grmljavinskih oluja, nevremena, više ekstrema s kojima se sada susrećemo', rekla je i dodala kako će niski vodostaji rijeka biti još niži.
Sve je to poruka prirode da trebamo nešto učiniti, zaključila je Ivančan Picek.