'Očekujemo da svi dionici sukladno svojim obvezama i odgovornosti poduzmu konkretne korake kojim bi se omogućila provedba takve sveobuhvatne akcije, jer niti jedna institucija samostalno ne može riješiti ovaj problem bez aktivnog uključivanja svih dionika na pogođenom području', ističu iz Ministarstva.

U opširnom priopćenju o aktivnostima vezanim uz pojavu potkornjaka u Gorskom kotaru Ministarstvo poljoprivrede podsjeća da je problem s potkornjacima eskalirao nakon velike vremenske nepogode početkom 2014. godine koja je nanijela katastrofalne štete šumskim eko sustavima Gorskog kotara.

Ističu da su od tada na tom problemu zajednički s Ministarstvom radili i Hrvatski šumarski institut, Šumarski fakultet u Zagrebu, Hrvatske šume ali i slovensko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane.

'Problematika gospodarenja šumama šumoposjednika i razlozi njihova lošijeg stanja u odnosu na državne šume naširoko su poznati (usitnjenost posjeda, visoka životna dob šumoposjednika, nesređeno vlasništvo, neprisutni vlasnici, slaba zainteresiranost za gospodarenje šumoposjedom), ali nikako ne bi trebali i ne smiju biti izgovor za nepoduzimanje potrebnih i propisanih mjera zaštite šuma', zaključuju iz Ministarstva.

Inače, smrekov pisar (Ips typographus L.), poznatiji kao smrekov potkornjak jedan je od najznačajnijih europskih štetnika kojemu je domaćin obična smreka. Zadnjih godina, u cijeloj Europi, ali i u svijetu, došlo je do naglog porasta populacija i šteta od potkornjaka uzrokovanih klimatskim promjenama, prvenstveno povećanim brojem ekstremnih vremenskih, odnosno meteoroloških pojava, ekstremnim sušnim razdobljima ili izrazito sušnim godinama.

Potkornjak je prisutan u smrekovim sastojinama hrvatskih šuma već dugi niz godina te kontinuirano svake godine uzrokuje određene štete čija veličina ovisi prije svega o vremenskim prilikama, gustoći populacije te dostupnosti resursa za hranu i razmnožavanje.