U novoj studiji objavljenoj u utorak u časopisu Neurology, znanstvenici su ustanovili da su se čitanje, tečnost govora i inteligencija poboljšali kod 262 osobe koje su testirane u dobi od jedanaest i kasnije sa sedamdeset godina i više.

Ranije studije ukazivale su da bilingvalnost može odgoditi pojavu demencije za nekoliko godina.

Glavno pitanje novom u istraživanju bilo je poboljšava li učenje novoga jezika kognitivne funkcije ili je vjerojatnije da će bilingvalne postati osobe s boljim kognitivnim sposobnostima.

Dr.Thomas Bak sa sveučilišta u Edinburgu vjeruje da je našao odgovor. Analizirajući testove inteligencije 262 stanovnika Edinburga od jedanaest godina, stručnjake je zanimalo na koji način su se njihove kognitivne sposobnosti promijenile kada su navšili sedamdest.

Istraživanje je provedeno od 2008. do 2010., a svi su ispitanici rekli da su bili u stanju komunicirati na najmanje još jednom jeziku osim engleskog. Njih 195 naučilo je drugi jezik prije 18. godine, a 65 kasnije u životu.

Istraživanje je pokazalo da su oni koji su govorili dva ili više jezika imali značajno bolje kognitivne sposobnosti u odnosu na očekivane rezultate s obzirom na raniji test inteligencije.

Najveći učinak zabilježen je u općoj inteligenciji i čitanju, a uočen je i kod onih koji su drugi jezik naučili u ranijoj fazi, kao i kasnije u životu.

Dr. Bak kaže da je taj obrazac "znakovit" te da se poboljšanja u pažnji, usredotočenosti i tečnosti govora ne mogu objasniti izvornom inteligencijom.

"Ta otkrića imaju veliku praktičnu važnost. Milijuni ljudi uče drugi jezik kasnije u životu. Naša studija pokazuje da bilingvalnost, čak i stečena u odrasloj dobi, usporava starenje mozga", istaknuo je.