Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja (HUAN) priopćila je u srijedu kako su netočne tvrdnje pojedinih saborskih zastupnika da te agencije djeluju izvan zakona, poručivši kako ih prozivaju da su „van zakona“, a traže izmjene zakona koji ih već regulira.
Reagirajući na jučerašnje objave dijela saborskih zastupnika, a vezano na saborsku raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o kreditnim institucijama, HUAN ističe da je rad agencija na naplatu potraživanja reguliran s više zakona, uredaba, pravilnika i podzakonskih akata Republike Hrvatske.
Među njima su Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, Ovršni zakon, odlukama HNB-a o otkupu potraživanja itd. Time su, navodi HUAN, netočne tvrdnje pojedinih saborskih zastupnika da agencije za naplatu potraživanja djeluju izvan zakona.
Unatoč čestim i netočnim tvrdnjama o nereguliranosti ustupanja potraživanja, upravo Zakon o kreditnim institucijama izričito priječi da se dužnik nađe u lošijem položaju u slučaju ustupa tražbine novom vjerovniku. U slučaju neplaćanja, novi vjerovnik mora se ponašati i poduzimati sve zakonske radnje kakve bi mogao poduzeti i izvorni vjerovnik, ističe HUAN i dodaje kako pozdravlja najavu implementacije NPL Direktive u hrvatski zakonodavni okvir, koja je najavljena do kraja ove godine.
vezane vijesti
HUAN: U svim realnim situacijama prakticira se izvansudski proces naplate
U priopćenju se tvrdi da agencije članice HUAN-a u "svim realnim situacijama" prakticiraju izvansudski proces naplate bez pokretanja ovršnog postupka, koji, generira osjetno manje troškove te smanjenje ukupnog iznosa duga. To, dodaje se, ide u korist građanima, jer ih "dovodi u položaj u kojem mogu razgovarati o svojim mogućnostima i dogovoriti individualan model otplate dugovanja, sukladno situaciji i njihovom pristupu procesu vraćanja duga".
Tako, ustvrdili su, suprotno tvrdnjama pojedinih saborskih zastupnika, dužnik u svakom trenutku može dobiti detaljan uvid u stanje svog duga i modalitete otplate koji su u pravilu fleksibilniji nego kod izvornog vjerovnika.
Obveza svakog vjerovnika je da, prilikom prepuštanja potraživanja novom vjerovniku, obavijesti i dužnika o toj promjeni. Iako to nije zakonom propisano, agencije, članice HUAN-a, dužnike dodatno i samoinicijativno obavještavaju o preuzimanju duga i kontaktima na kojima se u svakom trenutku mogu dobiti detaljne informacije o stanju duga i mogućnostima otplate, navodi se u priopćenju.
"Suprotno navodima o 'maltretiranju i ponižavanju', agencije članice HUAN-a kontaktiraju dužnika unutar radnog vremena - od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, ili subotom od 8 do 15 sati, ovisno o radnom vremenu pojedine članice, poštujući pritom dignitet dužnika koji je utvrđen i Kodeksom udruge", stoji na kraju reagiranja HUAN-a.
Vlada ne prihvaća prijedlog Kluba zastupnika SDP-a i Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka
Inače, u utorak su iz zastupničkih klubova SDP-a i Možemo poručili uoči današnja saborske rasprave o njihovu prijedlogu izmjena Zakona o kreditnim institucijama, kako traže da se dugovi ne mogu prodavati bez pristanka dužnika, čime žele pomoći građanima koji su se našli u "raljama utjerivača dugova".
Peđa Grbin (SDP) ocijenio je da u Hrvatskoj tržište dugovima nije uređeno, iako je EU i donijela propise i trebamo ih implementirati. Nismo to napravili i zbog toga utjerivači dugova praktički djeluju izvan zakona. Igraju igru koja samo njima odgovara po svojim pravilima, a brojni građani su zbog toga u izuzetno nepovoljnoj poziciji da ih se, rekao je, maltretira i da doslovno ne znaju koliko duga moraju platiti.
Ivana Kekin (Možemo) rekla je kako traže da se dugovi ne smiju prodavati bez da dužnici budu obaviješteni o tome kome i kada se prodaju. „U Hrvatskoj agencije i fizičke osobe koje ni na koji način nisu regulirane, mogu kupiti dug i nakon toga maltretirati, zivkati, ponižavati i prodavati osobne podatke građana, koji uopće ne znaju kome je njihov dug prodan”, izjavila je.
Vlada RH je u utorak predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama, Kluba zastupnika SDP-a i Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, jer će Ministarstvo financija predložiti sveobuhvatniji zakonodavni okvir.
