"Konje pojedinačno ili u paru tjeraju da vuku trupce teške i po dvije tone, ponekad po dubokome blatu, a sve se to svodi na zabavu za mase praćenu klađenjem", rekla je Hini koordinatorica za projekte Snježana Klopotan Kačevenda, ujedno članica Povjerenstva za izmjenu zakona i propisa vezanih na dobrobit životinja.

Ta se natjecanja održavaju u Liču u Gorskom kotaru, u Baškim Oštarijama i drugim dijelovima Ličko-senjske županije, u Turopolju kod Velike Gorice, Bateru kod Novog Vinodolskog, te odnedavno i u Moslavini i to u Popovači.

"Zlostavljanje konja i ilegalna zarada državi pod nosom"

"Državi se pred nosom odvija neprikriveno zlostavljanje konja i ilegalna zarada pa ćemo nadolazećim izmjenama Zakona o zaštiti životinja ponovno zatražiti zabranu ove okrutne i odvratne prakse 'šlajsanja klada', što nam nije uspjelo 2016.“, kažu u udruzi.

Nedopustivo je, naglašavaju, da se štraparijada opravdava kao 'očuvanja tradicije', a zapravo je riječ o pohlepi i lakoj zaradi pojedinaca koji ne prežu ni pred čim.

Dugogodišnji načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić je odustalo od  štraparijade, odnosno za natjecanja izvlačenja klada, koja su se prije više od deset godina održavale u Klokoču.

"I tada je bila zabranjena uporaba biča, konji se nisu smjeli udarati, ali bi se na konje galamilo, pljeskalo bi ih se rukama, mučili su se povlačenjem teških balvana, a problem je bio i to što je dio konja dolazio  bez potvda o veterinarskom pregledu i nismo htjeli da se to nastavi“, rekao je Andrić.

Suprotno tomu ove je godine Popovača organizirala prvu štraparijadu, gdje je sudjelovalo 80 konja, odnosno 40 parova, što je privuklo veliki broj posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske.

Tradicija ili mučenje konja?

Grad Popovača je iz proračuna pomogao održavanje štrapatijade, a na pitanje ne radi li se tu o mučenju konja i ne bi li bilo bolje da se takva natjecanja zabrane gradonačelnik Josip Mišković kaže: "Ništa ne treba zabranjivati. To je držanje tradicije, niti jednog konja nitko nije ni udario".

Kaže da je to čisto pokazivanje snage konja, koji su namijenjeni radu.

"Danas zbog novih tehnologija manje rade, pa neka ovako pokazuju snagu, neka se natječu, kao i ljudi u sportu. Neka se vidi kako ih je vlasnik istrenirao. Ja u tome ne vidim ništa loše. Moraju se kondicijski pripremiti, dobro jesti i onda neka pokažu i svoju ljepotu i svoju snagu“, kaže Mišković.

Međutim poznavatelji tvrde da se upravo kondicijsko pripremanje konja za štraparijadu svodi na bjesomučno udraranje konja drvenim batinama.

„Prava strahota treniranja događa se daleko od očiju publike, u štalama, iz dana u dan, godinama, iako je svakome vidljivo da su i sama natjecanja golem napor i patnja za konje, samo zbog ilegalne zarade i oklada ljudi", kažu Udruga.

"To svi rade"

Tako bi možda i ostalo da tema nije aktualizirana zbog pritvaranja dvojice zlostavljača konja iz Karlovca koji su mlaćenje konja drvenim letvama uživo prenosili na Facebooku nakon čega se ta video snimka proširila društvenim mrežama i medijima i šokirala javnost.

"To vam svi rade svakodnevno. Svi koji štrapaju", otkrio je u tv prilogu u povodu te šokantne snimke jedan od sumještanina dvojice uhićenih zlostavljača.

Prijatelji životinja kažu da na zlostavljanje konja upozoravaju deset godina i tvrde da „nažalost snimka batinanja konja u Karlovcu nije izuzetak, već pravilo i zlostavljanja neće prestati dok se ne riješe uzroci i ne zabrane štraparijade“.

Predsjednik Prijatelja životinja Luka Oman kaže da su mu se osobno javljali vlasnici konja koji su se natjecali u izvlačenju klada, jer su vjerovali da je dovoljno da imaju snažnog i zdravog konja, ali su uvidjeli da se tu radi o mučenju kakvom oni svoje životinje nisu htjeli izlagati.

"Tuku ih i po sat vremena da bi  ih 'nabrijali'"

Oman kaže da su mu svjedočili da  „vlasnici prije natjecanja svoje konje tuku i po sat vremena da bi ih ‘nabrijali’,

Na samom natjecanju, pak, konje udaraju rukom ili ubadaju štapovima s metalnim šiljcima ili čak bičuju do krvi. Tamo su izloženi teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi.

Sve se prikazuje kao sport, a radi se o klađenju sa zaradama i po nekoliko tisuća eura, a konj koji pobijedi prodaje se za višestruko veće novce nego što je bio kupljen, a stari vlasnik jeftino kupi novog konja i trenira ga na zastrašujuću poslušnost, ne bi li od straha od batine vukao teške klade do iznemoglosti, dodaje.

Stoga, kažu Prijatelji životinja, jedino je rješenje zakonska zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca, jer je nanošenje patnje i boli konjima koje ih prati protivno Zakonu o zaštiti životinja, kao i Kaznenom zakonu.

"Nemamo saznanja o tome"

No, u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu nemaju saznanja o takvim natjecanjima.

Vesna Tomše Đuranec, rukovoditeljica odjela za kopitare i tajnica Udruge hrvatskih uzgajivača konja Hrvatski toplokrvnjak, kaže da postoje razne manifestacije s konjima, poput Dana kočija u Varaždinu i Vrbovečko projahivanje i konjičke igre, ali da ona nije prisustvovala ni jednoj manifestaciji s vučenjem klada.

„Ne znam ima li još toga, ni gdje, čak ne znam ni je li to zakonito ili nije“, rekla je Hini Tomše Đuranec.

Ministarstvo poljoprivrede je u posljednje dvije godine povećalo sredstva i za uzgojna udruženja i za očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja, te su konjogojci po prvi put iz Programa ruralnog razvoja za uzgoj hrvatskog hladnokrvnjaka dobili 400 eura po grlu godišnje, što je dovelo do povećanja broja konja.

Nakon što ih iskoriste, završe u klaonici

A onda se događa, kaže Klopotan Kačevenda, da taj poticaj države vlasnik koristi za konja koji mu služi samo za laku zaradu na natjecanjima, teško ga eksploatira i kad mu više ne daje očekivane rezultate sa samo tri do pet godina starosti završava u klaonici.

Odbor za etiku Hrvatske veterinarske komore nikada nije raspravljao o ovoj temi, ali je predsjednik Odbora Dražen Vnuk rekao Hini da su oni „predani zaštiti životinja i da sudjeluju u donošenju zakona“.

Naglasio je da nemaju prijave za održavanje takvih natjecanja, da ne zna kako one utječu na konje i da se zbog toga ne želi izjašnjavati.

No, dodao je da nemaju ni prijave za borbe pasa, iako se čuje da se tajno događaju i da to „naravno osuđuju“.

Zakon dobar, upitna primjena

„Sada imamo dobar Zakon o zaštiti životinja, ali smatramo da je problem njegova primjena, jer u sustavu nema dovoljno ljudi da bi se sve nadziralo, a nema ni dovoljno sredstava za to“, rekao je Vnuk.

Upravo je to i argument Prijatelja životinja koji kažu da će rad na izmjenama i dopunama tog Zakona iskoristit da se pokuša ugraditi zabrana štraparenja, jer da je „nemoguće provjeravati, kontrolirati i spriječiti  mučenje životinja u dresuri“.

Dodatni je argument za zabrane takvih natjecanja i neprimjereni transport, jer pojedini konji idu na mnoga natjecanja, a transport u neprimjerenim uvjetima i to najviše ljeti, što je sto mučenje.

Piše: Vesna Horvat