Upozorenje predsjednika Ive Josipovića, izrečeno na komemoraciji jasenovačkim žrtvama, po kojem u udžbenicima povijesti nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu, ponovno je otvorilo pitanje sadržaja onoga što djeca uče, ali i način interpretacije povijesnoga gradiva. Upravo su interpretacija NDH, ustaša i partizana, NOB-a, ali i Jasenovca i Bleiburga, dakle onoga što se događalo u ratu i nakon njega – najsporniji. Ipak, udžbenici će povijesti, bez obzira želi li ih netko promijeniti ili ne, ostati isti još najmanje dvije godine
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović slaže se s mišljenjem predsjednika Ive Josipovića da u udžbenicima povijesti za osnovne i srednje škole nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu. Ipak, ukazuje kako je 'u odnosu na udžbenike iz 90-ih napravljeni vidljivi pomaci', uz napomenu kako 'ostaje još uvijek puno prostora za kvalitetne promjene'.
'Ne možemo puno napraviti u ovom trenutku jer su udžbenici odobreni 2010. i to odobrenje vrijedi četiri godine. Možemo napraviti nešto drugo – već sad krenuti u izradu novog kurikuluma, a na temelju toga i novih nastavnih planova i programa koji će puno jasnije definirati otvorena pitanja', najavio je ministar Jovanović u HTV-ovoj emisiji 'Hrvatska uživo'.
Složio se i s mišljenjem pojedinih povjesničara da nije samo problem u udžbenicima, nego i u onome tko gradivo prenosi, pa je, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, najavio dodatnu edukaciju nastavnika povijesti.
'Vrlo je bitna i praktična nastava, jer ono što učenici pročitaju, ako to i vide, ostavit će na njih puno veći trag. Posjet Jasenovcu, pa i Auschwitzu, iako je to preskupo, bilo bi korisno iskustvo. Međutim, jedan kvalitetan dokumentarni film s autentičnim snimkama iz Drugog svjetskog rata može pridonijeti učenju pune povijesne istine', smatra ministar Jovanović.
Povjesničar Ante Nazor podsjetio je, pak, kako 'i bivši, i sadašnji predsjednik tvrde da udžbenici nisu dobri, ali da nisu objasnili što to nije dobro'.
'Nikad se ne bih usudio nešto tvrditi, a da istodobno to i ne objasnim. Stoga o izjavama predsjednika mogu raspravljati tek kad navedu to što u udžbenicima nije dobro', kaže Nazor, uz napomenu da treba otvoriti i pitanje kvalitete i kvantitete sadržaja poglavlja o Domovinskog rata u udžbenicima povijesti.
'U svakom slučaju u izradi novog kurikuluma i nastavnih planova i programa, ako do toga dođe, morali bi sudjelovati znanstvenici koji se bave određenim razdobljem povijesti. Pritom se ne smije zaobići Hrvatski institut za povijest i ostale znanstvene ustanove čiji znanstvenici to mogu kvalitetno odraditi. Usto treba znati da je u nastavnom procesu jednako važna i uloga nastavnika i njihove edukacije o spomenutim temama', poručuje Ante Nazor.
Za povjesničara Nevena Budaka, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 'situacija s udžbenicima danas je neusporedivo bolja, a slika Drugog svjetskog rata objektivnija i korektnija, nego što je bila prije 10-ak godina', no i on upozorava kako 'to ne znači da se u njima ne bi nešto moglo promijeniti i popraviti'.
'Nastavu bi trebalo promijeniti u tom smislu da učenici u gimnaziji pristupaju proučavanju povijesti pomalo istraživački, odnosno da se više udubljuju u teme i pokušavaju sami naći literaturu i doći do nekih podataka. Udžbenici doista mogu biti ovakvi ili onakvi, ali je u tom procesu najvažniji nastavnik jer je ono što i kako nastavnik tumači ključan dio nastave – ne samo povijesti, nego i svih drugih predmeta', smatra Budak.
U svakom slučaju, promjene sadržaje udžbenika povijesti, ali i drugih predmeta, nema do 2014. godine. Do tada će maturanti gimnazije, sukladno preporuci nastavnika, imati priliku učiti iz jednog od pet ponuđenih udžbenika u kojem svaki od autora imaju svoje, ponajčešće različito viđenje novije hrvatske povijesti.
