U priopćenju se kaže kako desetak dana od stupanja na snagu tog zakona, hrvatski ugostitelji, a posebice oni koji nemaju terase, očekivano bilježe veliki pad prometa.

Ugostitelji podsjećaju na svoje zahtjeve, temeljene na zakonskoj praksi nekih europskih zemalja, koje su tijekom pripreme zakona upućivali Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, a u kojima među ostalim traže da ugostiteljski objekti veličine do 50 četvornih metara, u kojima se isključivo uslužuju pića, mogu sami birati hoće li biti pušački ili nepušački objekti. Za ugostiteljske objekte veće od 50 četvornih metara predlažu da se 30 posto ukupne površine fizički odvoji i osposobi za pušače, te da je u tom prostoru dopuštena konzumacija.

Opsežne, te financijski i tehnički definirane uvjete za prostorije za pušenje potrebno je, po njihovom mišljenju, umanjiti i sukladno tome definirati posebnim propisima u vidu pravilnika, a ne zakona.

Pri kažnjavanju vlasnika ugostiteljskog objekta, trebala bi se uzeti u obzir pismena evidencija kada je i na koji način gost koji je počinio prekršaj, tj. pušio u prostoru u kojem je pušenje zabranjeno, upozoren da čini prekršaj. Inspekcija bi, prilikom uvida, to trebala uzeti u obzir te u tom slučaju ne kažnjavati vlasnika.

Ceh ugostitelja Hrvatske obrtničke komore i Udruženje ugostitelja Zagreb podsjećaju kako su od Vlade tražili racionalno i ne prebrzo donošenje zakona, jer se njime direktno ili indirektno zadire u egzistenciju gotovo 100.000 zaposlenih i o njima ovisnih ljudi.

Navode kako je u Hrvatskoj evidentirano oko 5.800 restorana i gotovo 10.000 barova, u čijem je udjelu preko 90 posto cafe-barova, noćnih i disco klubova i barova te da su stoga očekivali razumijevanje zakonodavca i postepenu provedbu zakona s ponuđenim alternativnim opcijama.