Prema pisanju Jutarnjeg lista, radi se o hibridu rada na određeno i na neodređeno vrijeme prema kojemu poslodavac u prve dvije i pol godine na jednostavniji način može otpustiti radnika, a nakon tog razdoblja radnik uživa sva prava kao kod rada na neodređeno vrijeme.

Drugim riječima, svi zaposlenici dobili bi jedinstveni ugovor, koji pretpostavlja tri faze, a radnička prava i sigurnost radnog mjesta rasli bi kroz godine. Prva tri mjeseca ili pola godine bilo bi pokusno razdoblje i u to vrijeme poslodavac bi radniku mogao otkazati ugovor bez navođenja bilo kakvih razloga.

Nakon toga slijedio bi period od, najvjerojatnije, dvije godine, kada bi radnicima prava rasla prema onima koje sada imaju u ugovorima na neodređeno vrijeme. U tom razdoblju, ako bi poslodavac radnika želio otpustiti, morao bi navesti zakonske razloge za otkaz.

U posljednjoj, trećoj fazi, koja traje do mirovine, ili prekidanja radnog odnosa, radnička bi prava postupno rasla tako da bi, što pojedini radnik ima više staža kod poslodavca, teže mogao dobiti otkaz. Drugim riječima, nagradio bi se dobar rad i vjernost poslodavcu.

U Vladi, kaže izvor Jutarnjeg lista, ozbiljno razmišljaju o ovom modelu, a nije isključeno da bi se uz njegovo uvođenje osnovao i tzv. fond solidarnosti iz kojega bi se radnicima koji u pokusnom razdoblju dobiju otkaz isplatila neka vrsta otpremnine.

Ovakvu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva direktor HUP-a Bernard Jakelić pozdravlja, no pritom upozorava da prije toga treba doći do tripartitnih razgovora. 'To je dobar prijedlog, ali to nije optimalno konačno rješenje. Poslodavcu, da bi procijenio sposobnosti, kapacitet i zalaganje pojedinog radnika, sadašnji probni rok od tri mjeseca nije dovoljan. Zato ga poslodavci i rijetko koriste. Dakle, i u nekom novom sustavu ta prva faza trebala bi biti nešto duža od spominjanih tri do šest mjeseci. Znači, u načelu je model dobar, no detalji su definitivno otvorena pitanja za razgovor', kazao je Jakelić, dodavši da bi optimalno razdoblje za probni rok bila godina dana.

S druge strane, sindikalac Mario Švigir na Vladinu ideju gleda sa skepsom. 'Generalno, Hrvatska jedinstvenim ugovorom o radu ne bi povećala stopu zaposlenosti, niti bi se povećala zaposlenost mladih od 20 do 30 godina, a povećao bi se postotak ljudi koji će raditi poslove lošije kvalitete', zaključuje Švigir.