'Policijski službenici PU Široki Brijeg temeljem zahtjeva Interpola u mjestu Knešpolje općina Široki Brijeg lišili su slobode Ivana Lasića zvanog Gorankić s prebivalištem u Mostaru. Uhićenog Lasića potražuje policija iz Wisbadena, a osumnjičen je za kazneno djelo pomaganja i poticanja na ubojstvo', navodi se u priopćenju MUP-a Županije Zapadnohercegovačke.

Objašnjava se da će uhićeni Lasić biti smješten u prostoriji za zadržavanje policijske uprave Široki Brijeg do trenutka kada ga preuzmu policijski službenici nadležne agencije. Lasić bi trebao biti prebačen u ekstradicijski pritvor BiH a u međuvremenu bi sud BiH trebao odlučiti hoće li Lasića izručiti Njemačkoj.

Budući da BiH ne izručuje svoje državljane, Lasić bi mogao biti pušten iz pritvora. Lasić je bivši pripadnik Službe državne sigurnosti (SDS) a sumnja se da je zajedno sa Zdravkom Mustačom, Josipom Perkovićem i Borisom Brnelićem sudjelovao u likvidaciji hrvatskih emigranata za vrijeme bivše Jugoslavije u Njemačkoj.

Njemački savezni kriminalistički ured (Bundeskriminalamt - BKA) objavio je sredinom lipnja na svojim internetskim stranicama tjeralicu za trojicom hrvatskih i jednim državljaninom BiH u svezi s ubojstvom hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983.

'U svezi s ubojstvom Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983. u bavarskom gradu Wolfratshausenu njemačka istražna tijela međunarodnim nalogom za uhićenje tragaju za Zdravkom Mustačem, Ivanom Lasićem, Josipom Perkovićem i Borisom Brnelićem', stoji na internetskim stranicama BKA.

BKA navodi da je od četvorice traženih Ivan Lasić državljanin BiH, a ostala trojica državljani Republike Hrvatske. U obrazloženju tjeralice navodi se da su traženi bili djelatnici državnih sigurnosnih služba bivših Socijalističkih Republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine te tajne službe Saveza komunista Jugoslavije.

Viši zemaljski sud u Muenchenu osudio je u srpnju prošle godine hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa na doživotni zatvor zbog ubojstva Stjepana Đurekovića. Sud je pritom ustvrdio da su presudnu ulogu u tom, kako je navedeno, 'politički motiviranu' ubojstvu imale tajne službe tadašnje Jugoslavije.

Po zaključku toga suda presudnu ulogu u operaciji smaknuća Stjepana Đurekovića odigrao je i Josip Perković, koji je u početku 80-ih obnašao dužnost višeg djelatnika SDS-a. Perković se u više prigoda nije odazvao sudskim pozivima za svjedočenje, a za njim je bila raspisana i međunarodna tjeralica.

Njemačko državno odvjetništvo u nekoliko je navrata nakon presude Pratesu najavljivalo da se istraga u slučaju Đureković nastavlja i proširuje na ostale osobe koje su tijekom suđenja bile spominjane kao mogući sudionici u akciji smaknuća Stjepana Đurekovića.