Zabrana pobačaja ne utječe na odluku o pobačaju, no takvi restriktivni zakoni imaju posljedice na ženino zdravlje i život, a tumačenje prava na život na način da uključuje fetus i posljedično ukidanje sadašnjeg Zakona o pobačaju bilo bi u suprotnosti s međunarodnim standardima i trendovima u komparativnom pravu, upozorio je Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje - CESI na konferenciji za medije i u svojem podnesku Ustavnom sudu u povodu njegove najave da će uskoro donijeti odluku o ustavnosti tog zakona
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) godišnje se obavi oko 22 milijuna nesigurnih pobačaja, a 98 posto tih pobačaja događa se u zemljama u razvoju koje imaju restriktivne zakone o pobačaju te posljedice govore u prilog zakonodavnog rješenja koje dopušta pobačaj na zahtjev, upozorila je Sanja Cesar iz CESI-ja na konferenciji za medije u zagrebačkoj Kući ljudskih prava.
U državama koje imaju restriktivne zakone liječnici katkad odbijaju pravovremeno provesti dijagnostiku te neophodno liječenje što može rezultirati trajnim oštećenjima, pa i smrću trudnica. Naime, oko 47.000 smrtnih ishoda povezanih s trudnoćom posljedica je komplikacija nesigurnog pobačaja, dok 8,5 milijuna žena godišnje doživljava komplikacije zbog nesigurnog pobačaja i potrebna im je zdravstvena njega, naglasila je Cesar.
'Zabrane povećavaju rizike za zdravlje i smrtnost žena, a najviše su tome izložene mlade i siromašne žene. S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija smatra da se te ishode može spriječiti obrazovanjem o spolnosti i planiranju obitelji te osiguranje sigurnog, legalnog induciranog pobačaja i medicinsku skrb za komplikacije nakon prekida trudnoće', naglasila je Cesar.
No različite neokonzervativne, klerikalne udruge pokušavaju u fokus kontinuirano stavljati pitanje početka života premda je u ovoj raspravi ključno pitanje radi li se o biću i ima li taj život status osobe i ima li status subjekta ljudskih i ustavnih prava, navodi CESI i ističe kako je 'to ono čime bi se Ustavni sud u svojoj raspravi trebao rukovoditi'.
'Fetus nema status subjekta ljudskih prava'
'Međunarodni standardi idu u prilog našoj argumentaciji i tome da je hrvatski zakon u skladu s Ustavom te da bi svako ograničenje i zabrana imala velike posljedice na zdravlje žena i živote žena. Hrvatski zakon nije neustavan i u međunarodnim standardima fetus nema status subjekta ljudskih prava', zaključila je Cesar.
Stručna podloga CESI-jeva podneska Ustavnom sudu zasnovana je na dokumentima koji jamče pravo na život na globalnoj razini, a to su Opća deklaracija o ljudskim pravima te Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, prema kojima se pokazuje da se o pitanju ima li fetus status subjekta ljudskih prava raspravljalo, ali i da je odlučeno kako prava pripadaju samo rođenim osobama
'Čak i Konvenciju o pravima djeteta, koja u preambuli sadrži odredbu o potrebi zaštite djeteta i prije i poslije rođenja, prema pripremnom materijalu treba tumačiti na način da se odnosi na obveze države da štiti kapacitet djeteta da preživi i razvija se nakon rođenja kroz zaštitu i potporu trudne žene npr. zdravstvenim mjerama prenatalne skrbi', objasnila je Ivana Radačić, viša znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.
'Zakon o pobačaju nije neustavan'
Istaknula je i da su tijela koja nadziru implementaciju konvencija u državama članicama postavila standarde zaštite prava na reproduktivno samoodređenje u svojim općim preporukama i komentarima o pojedinim pravima, zaključnim komentarima na izvješća država članica te odlukama u individualnim slučajevima. Pravo na reproduktivno samoodređenje odnosi se na pravo parova i pojedinaca da slobodni od diskriminacije, prisile i nasilja odlučuju o tome hoće li i koliko često te u kojim vremenskim razmacima imati djecu te da imaju informacije i sredstva za donošenje takvih odluka.
To je pravo prepoznato u Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz kojih se može iščitati potpora pobačaju na zahtjev, kazala je Radačić i upozorila da odbori u svojim zaključnim komentarima na izvješća država članica konzistentno kritiziraju države koje imaju restriktivne zakone te zahtijevaju od njih liberalizaciju zakona i prakse
'Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava odbili su priznati fetusu status nositelja ljudskih prava, no nisu se jasno odredili o pravu na pobačaj. Ipak, smatrali su da liberalni zakoni, uključujući onaj koji dopušta pobačaj na zahtjev, ne krše konvencijska prava te su uspostavili standarde kojima se osigurava pravovremena dostupnost pobačaja u praksi. Međunarodnopravni standardi zaštite ljudskih prava stoga ne upućuju na to da je hrvatski Zakon neustavan', zaključila je Radačić.
