USTAVNI SUD

Ukinute izmjene Zakona o pristupu informacijama

Bionic
Reading

Na prvoj sjednici u 2011. godini Ustavni sud ukinuo je izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, i to na žalbu predsjednika Transparency Internationala Nikole Kristića. Nije problem u sadržaju zakona, nego u načinu izglasavanja u Saboru

Predsjednik Transparency Internationala Nikola Kristić podnio je žalbu Ustavnom sudu jer su izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama u Hrvatskom saboru donesene sa 73, a ne 77 glasova, kako bi trebalo biti, jer se taj zakon smatra organskim, s obzirom da se odnosi na ljudska prava.

Sudac izvjestitelj Mato Arlović predložio je da se Zakon s izmjenama donesenim 10. prosinca prošle godine ukine. Ustavni sud tu je odluku jednoglasno prihvatio i odlučio da će taj zakon vrijediti do 15. srpnja, da bi ga Sabor u narednom zasjedanju mogao ponovno uvrstiti u dnevni red.

'Koji su razlozi koji upućuju da se radi o tekstu organskog zakona? Najprije, sam predlagatelj kaže da se u tom zakonu radi o temeljnim ljudskim pravima, a zatim i da se radi o pravu koje razrađuje i Konvencija o ljudskim pravima. Za donošenje takvog zakona potrebno je najmanje 77 glasova zastupnika', rekao je sudac Mato Arlović.

Sa 11 glasova za i jednim protiv, Ustavni sud odbio je žalbe Petra Marije Radelja i Augusta Turine u vezi Zakona o pomilovanju. Radelja smatra da je taj zakon trebao biti donesen natpolovičnom većinom zastupnika u Saboru, a Turina da bi se trebao ukinuti članak 12. stavak 3. Zakona o pomilovanju koji govori o objavi odluke o pomilovanju u Narodnim novinama.

Ustavni sud je odbio oba prijedloga pod obrazloženjem: 'Zakon o pomilovanju određuje tehničke ovlasti predsjednika Republike i imenuje tijela Ministarstva pravosuđa te Povjerenstvo za pomilovanje za razmatranje uvjeta za pomilovanje, ali predsjednik može odlučiti i drugačije. Dakle, ne radi se o tekstu koji bi se mogao tretirati kao organski zakon', rekao je Mate Arlović.

GONG: 'Odluka Ustavnog suda je poruka o sposobnosti Ministarstva uprave i Sabora'

Na odluku Ustavnog suda reagirao je i GONG, koji je i prije samih donošenja spornih izmjena upozoravao na neke nedostatke zakona.

'Pad izmjena zakona potvrđuje neadekvatan odnos Vlade prema pravu građana da znaju, tj. da imaju na pristup informacijama o tome što vlast radi i kako troši njihov novac. To je ujedno poruka o sposobnosti Ministarstva uprave i Sabora koji se pred Europskom unijom predstavljaju kao nositelji borbe protiv korupcije. Ako Vlada, a posebno Ministarstvo pravosuđa, ozbiljno shvate ovu poruku, onda će ovu priliku za donošenje izmjena Zakona iskoristiti za sadržajne promjene. Konkretno, GONG se zalaže za uvođenje učinkovitog testa javnog interesa, uvođenje testa proporcionalnosti te osposobljavanje nezavisnog tijela za nadzor provedbe zakona, te posljedično usklađivanje Zakona o tajnosti podataka', kazala je za tportal Jelena Berković iz GONG-a.

Kako je Ustavni sud još 2006. upozoravao na uočene 'neustavnosti i nezakonitosti' u pročićenim tekstovima zakona i Ustava koje je donosio Sabor i koji su 'ozbiljno narušili vjerodostojnost i intergritet ustavnog teksta', Ustavni sud danas je donio svoj pročišćeni tekst Ustava.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec na kraju sjednice najavila je da će se 8. travnja održati javna rasprava Ustavnog suda na ustavnu žalbu Petra Travaša koji se žalio na status vjeroučitelja u Hrvatskoj. Za 11. travnja zakazana je široka javna rasprava zbog više prijedloga za ocjenu ustavnosti izmjena ustavnog Zakona o pravima manjina i Zakona o izboru zastupnika za Hrvatski sabor. Prijedloge za rapravu poslali su Gong, HHO, Srpski demokratski forum i Socijalistička radnička partija.

GARDAŠEVIĆ: ODLUKA USTAVNO SUDA JE KORAK PREMA DALJNJOJ AFIRMACIJI TEMELJNIH LJUDSKIH PRAVA

Odluku Ustavnog suda kojom se ukidaju zadnje izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama za tportal prokomentirao je i ustavni stručnjak s Pravnog fakulteta iz Zagreba Đorđe Gardašević, koji kaže da je takva odluka bitan koram u afirmaciji koncepcije temeljnih ljudskih prava i sloboda u hrvatskom društvenom poretku.

'Naime, radi se o zakonu koji se nedvojbeno odnosi na materiju ustavno zajamčenih osobnih prava i sloboda za čiju je zakonodavnu regulaciju potrebna većina glasova svih saborskih zastupnika, izražena u formi tzv. organskog zakona. To ujedno znači da se radi o iznimno bitnom pitanju oko kojeg je nužno postići osobito visoku razinu političkog dogovora, a ne ostaviti da se o njemu odlučuje običnom parlamentarnom većinom. Tome dodatno doprinosi i činjenica da je hrvatski ustavotvorac u posljednjim ustavnim izmjenama i dopunama iz 2010. godine pravo na pristup informacijama prepoznao kao ono pravo koje zaslužuje da ga se eksplicitno uvrsti u tekst samog Ustava te da mu se na taj način pruži posebna zaštita. Takvo je shvaćanje potpuno u skladu s kriterijima većine zapadnih demokracija, kao i Europske unije i Vijeća Europe', zaključio je Gardašević