Ruski teritorij posljednjih dana gotovo svakodnevno nalazi se na meti napada dronovima. Protuzračna obrana srušila je noćas dva drona u Moskvi i okolici, a prije dva dana ukrajinski dron u zračnoj bazi Soltsi-2 pogodio je moćni ruski bombarder Tupoljev Tu-22.

Iako su proteklih mjeseci Ukrajinci negirali da imaju veze s napadima na ruskom teritoriju i sve pripisivali Putinovoj propagandnoj mašineriji, stvari su se u međuvremenu promijenile i igra skrivača je završila. Volodimir Zelenski krajem srpnja nedvosmisleno je poručio da se rat seli na teritorij Rusije ili, kako je precizirao, 'u njezina kulturna središta i vojne baze, a to je neizbježan, prirodan i apsolutno pravedan proces'. Dogodilo se to netom nakon napada na Krim i Moskvu, u kojoj su stradala dva poslovna tornja. Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da ovim načinom ratovanja Ukrajina prvenstveno želi vratiti milo za drago.

'To je prvenstvena želja, a drugo je da na ovaj način žele unijeti određenu dozu anksioznosti, straha i nesigurnosti među rusko stanovništvo i dati mu do znanja da ni ono nije sigurno zbog ruskog napada na Ukrajinu', kaže Ogorec. Unatoč selidbi rata na ruski teritorij, Ogorec misli da se zbog toga ništa bitno neće promijeniti.

'Takvi napadi neće dovesti do promjene stanja na bojištu niti preokrenuti tijek ratovanja, a sumnjam da za sada to može dovesti i do preokreta u potpori koju u Rusiji uživa ruski predsjednik Vladimir Putin. Hoće li zbog toga doći do promjene u budućnosti, teško je i nezahvalno prognozirati. Štoviše, moguć je i suprotan efekt - da se rusko javno mnijenje dodatno homogenizira i konsolidira oko potpore Putinu', kazao je Ogorec. S obzirom na to da su posljednji napadi bili izvedeni na civilne, a ne vojne ciljeve, naš sugovornik smatra da je do toga došlo zbog dronova koji su dosta neprecizni i teško se mogu kontrolirati.

'Drugo što treba naglasiti je da ih Rusi uglavnom obaraju prije nego što dođu do konkretnih ciljeva i onda u dosta slučajeva štetu rade olupine koje padaju', naveo je Ogorec. SAD - kao glavni opskrbljivač Ukrajine naoružanjem - ove izlete u Rusiju javno ne podržava i od njih se ograđuje, odbivši dati Ukrajincima svoje bespilotne letjelice Reaper MQ-9 i precizne projektile dugog dometa, poznate kao ATACMS. Razlog za odbijenicu Ukrajincima leži u strahu da bi se mogli koristiti za gađanje ciljeva unutar Rusije, što bi prema mišljenju Washingtona dovelo do daljnje eskalacije sukoba, ne samo s Ukrajinom.

Stoga se Ukrajina okrenula razvoju svojih bespilotnih letjelica i projektila dugog dometa. New York Times je, podsjetimo, početkom kolovoza izvijestio da su iz Ukrajine u Rusiju poslali najmanje tri modela bespilotnih letjelica. Denis Šmihal, ukrajinski premijer, još u srpnju najavio je da njegova zemlja ove godine planira povećati ulaganja u tu tehnologiju za gotovo deset puta, na više od milijardu dolara. No brojni svjetski analitičari drže da je razvoj takvog oružja skup i kompliciran proces, a ukrajinski budžet zbog rata ograničen.