Pitanje je izazvalo zabrinutost da bi Kremlj mogao smatrati Njemačku zaraćenom stranom. Međutim, nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile Ukrajini upotrebu američkog oružja, kancelar Olaf Scholz je popustio u svom stavu. "Osiguravanje mira danas znači podupirati Ukrajinu," izjavio je Scholz, odobrivši korištenje njemačkog oružja, piše DW. Naglasio je kako je važno konzultirati se s partnerima i saveznicima prije donošenja ovako značajnih odluka i razmotriti sve rizike.

Ipak, obje dozvole dolaze s uvjetom da Ukrajina koristi zapadno oružje isključivo za protunapade u obrani regije Harkiv. Za ciljeve na ruskom teritoriju, njemački arsenal mogao bi uključivati protuzračni raketni sustav Patriot s dometom od oko 70 kilometara, kao i višecijevni bacač raketa MARS II koji može dosegnuti ciljeve udaljene oko 80 kilometara. SAD je prošle godine opremio Ukrajinu raketama ATACMS s dometom od 165 kilometara, dok varijanta s najvećim dometom može pogoditi ciljeve udaljene i do 300 kilometara.

Zapad se prilagodio realnosti rata

"Oslobađanjem resursa za Ukrajinu, Zapad se prilagodio novoj realnosti rata," izjavio je Frank Sauer, stručnjak za međunarodnu politiku na Institutu Metis na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, u intervjuu za DW. "Već dugo promatramo kako Rusija svakodnevno bombardira urbana područja Ukrajine, posebice Harkiv, iz svog zračnog prostora i s položaja u blizini granice, s razornim posljedicama za civilno stanovništvo," dodaje Sauer.

Bolja obrambena sposobnost Ukrajine prvenstveno štiti civile. "Sada je moguće granatirati (ruske) aerodrome s kojih polijeću ti lovci-bombarderi i uništiti ih već na zemlji, kao i utjecati na infrastrukturu poput pista. Time se smanjuje broj tih ruskih napada, čime se povećava zaštita civilnog stanovništva. ATACMS-om ili samohodnim haubicama mogu se napadati i područja s koncentracijom ruskih kopnenih snaga," zaključuje Sauer.

Ako ruski pritisak na regiju Harkiv popusti, Ukrajina će moći bolje braniti druge dijelove bojišnice. "Do sada smo bili suočeni s teškom dilemom: zaštititi frontu ili civile u pozadini," kaže Sauer.

Vrijeme curi

Vrijeme za podršku Ukrajini je ograničeno, objašnjava politički profesor i istraživač sukoba Andreas Heinemann, osnivač Instituta CASSIS na Sveučilištu u Bonnu. Zapadu je postalo jasno da Ukrajina mora biti u poziciji za pokretanje aktivne akcije protiv Rusije, inače će izgubiti.

S jedne strane, Rusija masovno ulaže u svoju vojnu industriju, ali ta ulaganja još nisu stigla do bojišta, kaže Heinemann. S druge strane, podrška Ukrajini mogla bi oslabiti ako Donald Trump ponovno postane predsjednik SAD-a. Također, sastav Europskog parlamenta nakon predstojećih izbora mogao bi utjecati na politiku EU-a prema Rusiji.

"Strah Zapada od nuklearne eskalacije Rusije značajno je smanjen," dodaje Heinemann. "Zapad je jasno signalizirao da neće tolerirati nuklearni napad na Ukrajinu i da će poduzeti znatno ozbiljnije akcije protiv ruskih ciljeva. U izravnoj konfrontaciji s NATO-om, Rusija bi izgubila," uvjeren je Heinemann.

Upotreba zapadnog oružja protiv ciljeva u Rusiji olakšava situaciju Ukrajini, ali neće donijeti ključni preokret u tijeku rata, ističu oba stručnjaka. "Vremenski prozor za akcije koje bi drastično promijenile situaciju sada je zatvoren," kaže Sauer. Prema međunarodnom pravu, Ukrajina se uvijek imala pravo braniti napadima na teritorij agresora, a ne samo na svom teritoriju, naglašava Heinemann.

"Čak i ako korištenje zapadnog oružja uzrokuje žrtve među ruskim vojnicima, to nije u suprotnosti s međunarodnim vojnim pravom, nego je dio borbi," kaže Sauer. "Naravno, ne treba ciljati civilnu infrastrukturu ili civile ili koristiti prekomjernu silu koja je nerazmjerna vojnom cilju."

Ukrajina to nije činila dosad i nema naznaka da će to sada činiti. "S druge strane, Rusija je dosad ispaljivala bombe od 500 kilograma na trgovačke centre, stambene zgrade i kazališta," zaključuje Sauer.