Ukrajinci su se paralelno pohvalili probijanjem crta u regiji Zaporižja, točnije takozvane Surovikinove linije, spoja mina, barijera i rovova koje je general Sergej Surovikin, poznat kao 'general Armagedon', postavio kako bi zaustavio napredovanje ukrajinske protuofenzive. Ona već mjesecima traje, premda na terenu dosad nije bilo vidljivijeg napretka.

Ova ruska linija proteže se na čak tisuću kilometara, a oko važnih uporišta postavljena su i dodatna sredstva obrane. Ukrajinci tvrde da su probijanjem otvorili mogućnost presijecanja ruskih kopnenih koridora prema okupiranom poluotoku Krimu te udara na sve gradove pod ruskom okupacijom na obali Azovskog mora. Najveću pažnju javnosti ipak izaziva eskalacija ratovanja dronovima na obje strane.

'Očito je već prošlo dovoljno vremena i došlo se do zaključka da klasični napadi oklopno-mehaniziranim snagama, za koje se smatralo da će uz topništvo i zračne snage donijeti prevagu, ipak ne daju zadovoljavajuće rezultate. Rusi su postavili izuzetno čvrste linije obrane - s protupješačkim i protutenkovskim minama, rovovima, vojnicima, artiljerijom i drugim sredstvima - u kojima su Ukrajinci od početka pokušavali pronaći slabe točke. Na jugu su doista postigli određeni uspjeh i prešli minska polja i fortifikacije, no očito nije tako jednostavno dopremiti nove snage i protjerati Ruse s njihovih položaja', kaže za tportal umirovljeni general Hrvatske vojske Slavko Barić.

Masovno korištenje dronova, smatra on, nastavak je rata do uništenja - kako to Rusi odavno čine diljem Ukrajine napadima na kompletnu infrastrukturu, pa i cijele gradove, tako Ukrajinci sada stvaraju paniku u okupiranim dijelovima svoje zemlje, ali i u samoj Rusiji.

'Svjedočimo i znatno manjem korištenju dalekometnih ratnih sustava, što znači da su Rusi po svemu sudeći u deficitu s hipersoničnim raketama', dodaje Barić.

Ukrajincima je, smatra, potrebno regrupiranje, kao i nova procjena kako eksploatirati snage koje i dalje posjeduju, a na ruku im ne ide zastoj u europskoj proizvodnji topničkog streljiva, no s druge strane dobro je to da su uspostavljeni redoviti kanali slanja i popravaka tenkova, topničko-raketnih sustava i sustava protuzračne obrane.

'Do kraja rujna očekujem još jedan njihov značajniji pokušaj nanošenja gubitaka neprijatelju. Ukrajinci su usmjereni na Krim, ali jednim okom i na Moskvu, što stvara političku nervozu kod Vladimira Putina i nesigurnost stanovništva Rusije', dodaje ovaj umirovljeni general.

Po Bariću, ekonomske mjere protiv Rusije daju rezultate i to je vidljivo po padu vrijednosti rublja i deficitu robe, no ne treba zanemariti ni to da se u Europskoj uniji, pa čak i u SAD-u, formira nešto drugačija klima: polako se propituje do koje mjere se može ići s pomoći Ukrajini u naoružanju i opremi, a da se pritom ne nanese šteta ekonomiji SAD-a i standardu Europske unije. Tu je i pitanje sve izvjesnije recesije u Europi te cijene energenata.

'Ove jeseni vjerojatno će se izvršiti politički i ekonomski pritisak na Ukrajinu da odredi uvjete za početak mirovnih pregovora, ali pritom će i Rusi morati djelomično popustiti u svojim stavovima jer zasad nema baš nikakvog prostora za kompromis. Nema ni mogućnosti završetka rata apsolutnom ukrajinskom pobjedom i jasno je da će prije ili kasnije na scenu morati stupiti politika', predviđa Barić.

Na terenu naprosto ne postoji vojna nadmoć nijedne strane, a obje imaju i problema s mobilizacijom. Dodatno, zapadne sile propituju ispravnost vođenja ukrajinske politike i toj zemlji sada je doista potrebno barem djelomično ostvariti dovoljno velike vojne ciljeve kako bi preokrenula situaciju u svoju korist.

'Što su dovoljno veliki ciljevi? Recimo, konkretno probijanje južne crte prema okupiranim područjima i otvaranje konkretne mogućnosti upada njihovih snaga ili osvajanje prometne infrastrukture koja omogućava opskrbu ruskih snaga i izlazak na Azovsko more. To bi potpuno poremetilo obranu Rusa i natjeralo ih da se povuku prema Krimu', zaključuje umirovljeni general Barić.

Vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica Marinko Ogorec također tumači da ukrajinska protuofenziva još uvijek traje i upozorava da je djelomično probijanje linije obrane na jugu iznimno značajno.

'Napadna djelovanja u ovakvim okolnostima mogu se usporediti s nabujalom vodom koja pritišće nasip: tamo gdje je on najslabiji, popustit će i voda će provaliti u prazan prostor', kaže Ogorec za tportal.

'Napadač uvijek pritišće tamo gdje je najtanje i kada se dogodi proboj, koriste se snage iz pozadinske pričuve koje ulaze u prostor, a sama obrana se urušava i raspada. Pitanje je hoće li u idućim tjednima doći do takvog razvoja događaja', dodaje Ogorec.

On smatra da nijedna zaraćena strana zasad nema većih problema s opremom i naoružanjem, niti joj prijeti oskudica - Ukrajinci dobivaju sve više pomoći Zapada, a Rusi i dalje koriste značajne zalihe streljiva iz doba SSSR-a - a i jednima i drugima dronovi su postali izuzetno korisno oružje za izviđanje, kontrolu bojišnice, uništavanje pokretnih meta i gađanje važnih ciljeva po dubini teritorija.

'Što se tiče dronova, Ukrajinci sada zapravo vraćaju Rusima milo za drago', kaže Ogorec te nema nikakve dileme u stavu da će rat prije ili kasnije završiti pregovorima. 'To je uvijek tako: ratove zakuhaju političari, vode ih vojnici, a završavaju diplomati', kaže Ogorec.