Povijesno kratak rok u kojemu je Bruxelles amenovao kandidacijski status nekom aspirantu za članstvo u EU posljedica je ruske invazije na Ukrajinu, no pred Kijevom je sada duga politička bitka za osiguranje nužne jednoglasne potpore svih 27 država članica uoči početka pregovora. O tome će europski čelnici razgovarati na sastanku Europskog vijeća 23. i 24. lipnja.

Nakon dodjele kandidatskog statusa Europska komisija donosi 'pretpristupnu strategiju' i osigurava financijsku podršku za provođenje potrebnih reformi.

U predvorju EU-a trenutno su četiri zemlje kandidatkinje: Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija, s tim da Skoplje i Tirana još uvijek čekaju na otvaranje pristupnih pregovora. Još krajem 20. stoljeća status službene kandidatkinje osigurala je i Turska, no proces pridruživanja u međuvremenu je zamrznut.

Portal Politico u petak piše da će Europska komisija preporučiti odobravanje kandidacijskog statusa Ukrajini, iako to ne bi naznačilo kada će, pa čak i hoće li Ukrajina ikada postati članica. Istovremeno, Bruxelles neće dati zeleno svjetlo Gruziji, koja je također podnijela zahtjev za članstvo u EU. Ta odluka ozbiljan je poraz za Tbilisi, obilježen političkim previranjima, piše Politico, dodajući da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poduzeo uglavnom bezuspješne napore da intervenira i ublaži nemire u Gruziji.

U četvrtak su tri balkanske kandidatkinje - Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora - javno podržale put Ukrajine u EU, eliminirajući time potencijalnu izliku pojedinih članica EU-a da uskrate podršku Kijevu.

U svakom slučaju, prije otvaranja pristupnih pregovora, izvjesno je da će Europsko vijeće od Kijeva zahtijevati jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, s tim da je Macron naznačio da bi cjelokupan proces mogao potrajati i dulje od desetljeća. Ipak, jučer je u Kijevu francuski predsjednik zvučao uglavnom pozitivno.

'Europa je na vašoj strani, tako će i ostati dok god bude potrebno, do pobjede', rekao je francuski predsjednik. Draghi je bio konkretniji, kazavši Zelenskom da će Kijev na putu u Europsku uniju morati provesti 'duboke reforme ukrajinskog društva'. Slično je, uostalom, najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, naglasivši da je pred Ukrajinom 'mnogo posla', osobito u borbi protiv korupcije.

Prema izvješću Transparency Internationala za 2021., Ukrajina se našla na 122. mjestu od njih 180, što je ipak napredak u odnosu na 2014., kada je bila na 142. mjestu. Za usporedbu, 'najkorumpiranija' članica EU-a, Bugarska, nalazi se na 78. mjestu. Hoće li se ukrajinski koraci prema EU ipak mjeriti drukčijim metrom od onih ostalih aspiranata? Trojica europskih čelnika jučer u Kijevu nisu skrivala potresenost ratnim strahotama. U ime Njemačke, Scholz je Ukrajini iskazao veliko poštovanje zbog herojske obrane.

'Jasno je da ova invazija na Ukrajinu označava prekretnicu jer Rusija pokušava promijeniti granice u Europi. To je neprihvatljivo', poručio je, podsjećajući na povijesnu njemačku odluku o opskrbi Ukrajine oružjem, s obzirom na njezinu višedesetljetnu tradiciju odbijanja isporuke oružja u aktivna ratna područja.

'Ukrajina pripada europskoj obitelji. Prekretnica na njezinom europskom putu je status zemlje kandidata. Zemlje članice EU-a o tome će razgovarati sljedećih dana. Znamo, potrebno je suglasje 27 zemalja EU-a. U Europskom vijeću zalagat ću se za jedinstven stav. Njemačka je za pozitivnu odluku u korist Ukrajine. To se također odnosi na Republiku Moldaviju', poručio je Scholz.

Naglasio je da će se i Europska unija morati mijenjati kako bi osigurala prihvat novih članica: 'EU se treba pripremiti i modernizirati svoje strukture i procedure.' Nekoliko europskih dužnosnika primijetilo je da bi prijem Ukrajine, s njezinih više od 40 milijuna stanovnika, iz temelja promijenio ravnotežu snaga u odlukama EU-a donesenim glasanjem kvalificiranom većinom. Osim toga, Ukrajina bi dobila veliko izaslanstvo u Europskom parlamentu.