Izravna šteta od razornih potresa na Baniji od 28. i 29. prosinca prošle godine, kako se neslužbeno doznaje, procijenjena je na nešto više od pet milijardi eura, odnosno oko 37,5 milijardi kuna, objavio je Jutarnji list
Ako se tom iznosu pribroji izravna šteta nastala u zagrebačkom potresu od 22. ožujka 2020., ukupan iznos šteta doseže oko 16,6 milijardi eura, odnosno čak 124,5 milijardi kuna, što je gotovo jednako iznosu godišnjeg državnog proračuna ili čak 32 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, donosi Jutarnji list.
Procjenu štete banijskih potresa, kao što je to bilo i u slučaju zagrebačkog potresa, napravili su konzultanti Svjetske banke u suradnji s hrvatskim ministarstvima graditeljstva te regionalnog razvoja i fondova EU, obuhvaća štetu u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji, a procjenjuje se da bi konačna šteta mogla narasti i do 5,5 milijardi eura.
Štete od zagrebačkog potresa procijenjene su na 11,6 milijardi eura, odnosno 86,4 milijardi kuna, što je dvostruka šteta od procijenjene štete od banijskih potresa. To se objašnjava činjenicom da je na Baniji uglavnom riječ o ruralnom području, gdje stanovnici žive u kućama, dok je u Zagrebu teško bio pogođen urbani centar, odnosno višestambene zgrade u kojima živi više ljudi.
Šteta se izračunala i s obzirom na gustoću naselja i tip građevina, ali i s obzirom na cijenu nekretnina koje su znatno skuplje u centru metropole, nego u Glini, Petrinji ili Sisku, navodi se u Jutarnjem listu.