U izaslanstvu su bili direktorica i viši ekonomist Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli i Josip Funda, a na sastanku se razgovaralo o dosadašnjem poslovanju Svjetske banke u Hrvatskoj, ali i o angažmanu i tehničkoj pomoći koju je ta institucija pružila Republici Hrvatskoj u postupku pripreme brze procjene štete i potreba nakon potresa u Zagrebu, priopćio je Ured predsjednika RH.

Naime, podsjetili su iz ureda predsjednika, Svjetska banka je nakon potresa u Zagrebu pružila tehničku pomoć u pripremi dokumenta "Brza procjena štete i potreba" (RDNA 2020.), što je bio važan dokument za mobilizaciju 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Na sastanku je rečeno i kako Svjetska banka priprema tehničku pomoć i u postupku brze procjene štete i potreba nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije, a spremna je pružiti i daljnju tehničku pomoć kao potporu u pripremi strategije revitalizacije za potresom pogođena područja u Sisačko-moslavačkoj županiji, zaključuje se u priopćenju iz Ureda predsjednika. 

Inače, krajem siječnja su, nakon radnog sastanka u Petrinji, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i direktorica Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli najavili da će Svjetska banka, kao i kod zagrebačkog potresa, biti konzultant hrvatske Vlade u aplikaciji za sredstva iz europskog Fonda solidarnosti namijenjena obnovi nakon potresa na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije zahvaćenih potresima od kraja prošle godine.

Ministar Horvat tada je (29. siječnja) izjavio kako se očekuje da će stručnjaci Svjetske banke u idućih pet tjedana "pripremiti adekvatnu procjenu štete" kako bi se najkasnije do 23. ožujka, do kada je utvrđen rok, mogla zatražiti sredstva iz Fonda solidarnosti.

Horvat je tada rekao i da očekuje da će taj posao biti završen najmanje dva tjedna prije navedenog roka.